Jadran je primjer kako se štite radnici nakon stečaja

Potpisanim ugovorom podignuta je razina prava 420 zaposlenih. »Naše su želje veće, no kolektivni ugovor je rezultat mogućeg i pruža sigurnost radnicima pri privatizaciji«, rekla je Marina Cvitić iz SiK-a, dok je Duška Lončar iz STUH-a naglasila da je rijetkost da firme nakon izlaska iz stečaja potpisuju KU

CRIKVENICA Hotelsko poduzeće »Jadran« potpisalo je po izlasku iz stečaja kolektivni ugovor s radnicima. U državi u kojoj se poslodavci i sindikati uglavnom gledaju preko nišana, gotovo je nemoguće povjerovati da je prilikom potpisivanja kolektivnog ugovora vladala idila na relaciji uprava-sindikat.

No, i to se događa. Uprava, odnosno prvi čovjek »Jadrana« Dino Manestar i dva sindikata, Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije te Sindikat turizma i usluga Hrvatske, potpisali su ugovor kojim je podignuta razina prava 420 zaposlenih. Među njima i 130 radnika koji su »preživjeli« stečaj.

Manestar se zahvalio sindikatima na dogovoru nakon tri kruga pregovora. Plaće su redovite i stižu do 10. u mjesecu, naglasio je Manestar dodajući da je vrlo bitno da su radnici zadovoljni te da dobiju poštenu plaću za pošteni rad. Sljedeći naš cilj je sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme, najavio je Manestar, podsjećajući da su se u stečaju ugovori na neodređeno vrijeme morali raskidati.

Prava i nakon privatizacije

Kolektivnim ugovorom definiran je dodatak od 35 posto za rad nedjeljom i u drugoj smjeni, što je za pet posto više od nacionalnog kolektivnog ugovora. Spomenuta stavka aktivira se kad se ispune obaveze iz stečajnog plana. Dosad se kod otpremnina dobivala trećina plaće za svaku godinu rada, a novim kolektivnim će se dobivati pola plaće za svaku godinu. Ugovorom se izjednačila naknada za prijevoz za sve zaposlenike. Možda je najbitnije da se kolektivni ugovor, potpisan na četiri godine, mora poštivati godinu dana nakon prodaje »Jadrana«. Bitan je detalj da kolektivni ugovor vrijedi i za sezonce.

Stečaj na vrijeme

Regionalna povjerenica STUH-a Loredana Gluhak je ponovila tezu koju zagovara godinama, kad su u pitanju posrnule turističke kuće, da stečaj može biti dobar ako se dogodi na vrijeme. »Jadran« je dobar primjer provedenog stečaja, rekla je Gluhak ističući da »Jadran« ima budućnost.

Ponovila je da je sada velika odgovornost na vlasniku, a to je država, da se privatizacija obavi na kvalitetan način. Previše smo imali primjera negativnih privatizacija u Primorsko-goranskoj županiji, upozorila je Gluhak. Voditeljica ureda SIK-a za Kvarner Marina Cvitić zahvalila je stečajnoj upraviteljici Mariji Ružić koja je, vodeći stečaj, pokazala socijalnu osjetljivost, vodeći pritom računa o firmi.

Žele kupca iz turizma

Naše su želje veće, no kolektivni ugovor je rezultat mogućeg i on pruža sigurnost radnicima pri privatizaciji.

Kupac »Jadrana« morat će voditi računa o potpisanom kolektivnom ugovoru, rekla je Cvitić, napominjući da se pri prodaji crikveničke hotelske kuće mora voditi računa da kupac dolazi iz turizma, da jamči razvoj i najmanje postojeći broj radnih mjesta. Cijena ne smije biti prioritet, ne treba nam netko poput »Liburnia hotela« koji gledaju samo na profit i otpuštaju polovicu radnika.

Glavna tajnica STUH-a Duška Lončar je naglasila da je rijedak slučaj da firme nakon izlaska iz stečaja potpisuju kolektivni ugovor. Gotovo da ih i nema, pohvalila je Lončar pristupe uprave i atmosferu pregovaranja.

Zadovoljstvo potpisivanjem kolektivnog ugovora istakli su sindikalni povjerenici Ivan Blažević (STUH) i Mirna Rubčić (SIKD).