U Istarskom vodovodu iz Buzeta u srijedu 29. listopada potpisan je, poslije nekoliko mjeseci priprema i pregovora, novi Kolektivni ugovor koji se primjenjuje od 01. studenog ove godine.

Nakon što je 1996. godine potpisan prvi kolektivni ugovor koji je potom imao devet izmjena i dopuna, pregovarači su odlučili donijeti integrirani tekst, usklađen i s novim Zakonom o radu. Kao i kod svih pregovora, i u ovom slučaju rezultat je spoj želja i mogućnosti. Iako se sa sindikalne strane nisu mogli „braniti“ svi stavovi izneseni na skupovima radnika, ocjena je Sindikata koji se rukovodio principom pravednosti da se uspjelo sačuvati temelj prava radnika koja su do sada vrijedila za zaposlene u Vodovodu.

Od važnijih izmjena valja reći da smjenski radnici više neće gomilati višak sati jer će se ubuduće plaćati po istom principu kao i prekovremeni sati ostvareni kod rješavanja kvarova. Kompenzacija u  slobodnim danima ostaje samo kod pasivnog dežurstva u neizmijenjenim vrijednostima. Ostaju dodatni bodovi za prijeđene kilometre te bodovi za zaduženje vozila, a prema registraciji vozila u prometnoj dozvoli. Ne mijenjaju se postoci dodataka za rad u posebnim uvjetima (prekovremeni, noćni, rad na dane blagdana).

Po više osnova umanjeni su dodatni dani godišnjeg odmora: za jedan dan smanjuju se dani godišnjeg odmora ostvareni temeljem složenosti poslova odnosno stručne spreme; kako u procijeni opasnosti na radu nema radnih mjesta s povećanom bukom nestaje i jedan dan godišnjeg odmora za rad u buci; Radnici s preko 30 godina ukupnog radnog staža, s tog osnova dobivaju 7 dana, a radnici s preko 35 godina radnog staža dobivaju 8 dana godišnjeg odmora; Radnice zadržavaju jedan dan godišnjeg odmora kao i do sada.

Najveći pregovarački spor odnosio se na regres za godišnji odmor.  Usuglašeno je da se regres može isplatiti do ½ prosječne isplaćene plaće u Društvu, a da stranke Kolektivnog ugovora, temeljem rezultata poslovanja, svake godine zajednički utvrđuju iznos regresa. Kumulativno gledajući, regres i božićnica ne mogu biti isplaćene u nižem iznosu od neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak, odnosno, 2.500,00 kuna godišnje. Dio financijskih sredstava koji se na taj način oslobađaju trebala bi se upotrijebiti za stimulaciju, plaćanje viška sati iz smjenskog rada, ali i za uvećane otpremnine prilikom odlaska u prijevremenu mirovinu po osnovi dugogodišnjeg staža.  S obzirom da situacija u okruženju, a naročito kod osnivača Društva, te financijski rezultati poslovanja posljednjih godina, sindikalnim pregovaračima nisu ostavili argumente kojima bi obranili isplatu regresa u dosadašnjem obliku postignuto rješenje je jedno od onih koje Sindikat smatra pravednim.

Vezano za  zakonsku novu mogućnost da radnik s najmanje 41. godinom staža te najmanje 60 godina života ode u takozvanu nepenaliziranu mirovinu, za takav odlazak u mirovinu dogovorena je otpremnina u dvostrukom iznosu u odnosu na redoviti odlazak u starosnu mirovinu. Radnik mora zahtjev za ostvarenje tog prava podnijeti u roku od 60 dana od dana prvog ostvarivanja tog prava, odnosno od stupanja na snagu ovog Kolektivnog ugovora.