U turizmu je ostalo ispod jedne trećine stalno zaposlenih u odnosu
na '91. godinu, a vladaju moderni robovlasnički odnosi gdje oni s
više razine tlače nižu kako bi se održali na pozicijama na kojima se
trenutno nalaze - kaže Bruno Bulić
Turizam u Hrvatskoj postaje velika nepriznata
tvornica invalida, jer radnici iznad pedesete godine u turizmu ne
mogu podnijeti tempo koji im se nameće, upozoravaju predstavnici
Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije (SKID) u petak iz Splita.
- U turizmu je ostalo ispod jedne trećine stalno zaposlenih u odnosu
na '91. godinu, a vladaju moderni robovlasnički odnosi gdje oni s
više razine tlače nižu kako bi se održali na pozicijama na kojima se
trenutno nalaze. Prosječna netto plaća radnika u turističkoj
djelatnosti zaostaje za 15 posto u odnosu na hrvatski prosjek i za
2013. godinu je iznosila 4819 kuna. Međutim, u prosjek ulaze i
menadžerske plaće koje iznose od 30 do čak 80 tisuća kuna, pa
dobijemo da prosječna plaća radnika u turizmu iznosi tek 3500 kuna,
a taj prosjek sobarice rijetko vide - kaže Bruno
Bulić, predsjednik SKID-a.
Marina Cvitić, predsjednica Odbora za
financije SKID-a, ističe kako ove godine povećanja plaća u turizmu
gotovo da i nije bilo te upozorava na problem uvoza jeftine radne
snage.
- Iz napisa u BiH medijima saznali smo da bi Hrvatska u roku od
mjesec dana trebala s BiH potpisati ugovor o sezonskom zapošljavanju
radne snage iz te države. U turizmu je zaposleno oko 60.000 radnika,
a dvije trećine čine sezonski radnici, što je negdje oko 40.000
radnika. Ne mogu vjerovati da od 380 tisuća nezaposlenih u
Hrvatskoj, koliko ih je bilo registrirano u veljači, nitko ne želi
raditi u turizmu. Nije problem u tome što nedostaje radne snage,
nego nema radne snage po cijeni koju su oni voljni platiti, a od
plaće koju daju radnicima ne može se živjeti cijelu godinu - tvrdi
Cvitić te napominje kako poslodavci vode dvojne evidencije o radu
djelatnika kako bi izbjegli kazne zbog kršenja radničkih prava.
Upozoravaju kako će problema biti i kada počne uvoz još jeftinije
radne snage iz drugih država.- Kako će radnici iz tih zemalja
promovirati kulturu i tradiciju Dalmacije 365 dana u godini? Čak i
mi iz Istre ne znamo dovoljno o kulturi i tradiciji Dalmacije, a
kako će to tek prezentirati netko iz BiH, Rumunjske, Bugarske ili
čak Turske - kaže Cvitić.
Povećanja plaće, napominju sindikalisti, nije bilo ni kada su
poslodavcima osigurane brojne olakšice poput manje stope PDV-a i
smanjenja doprinosa za zdravstvo.
- Razlika je jedino što se povećala dobit turističkih kompanija, a
izdvajanja u državni proračun su se smanjila. Turizam je borba za
prostor i jednom kada ga date više nije vaš. U Istri imamo deset
kilometara obale kojoj se uopće ne može priči. Na ovu situaciju
upozorila je i predstavnica Svjetske turističke organizacije na
Danima hrvatskog turizma prije nekoliko godina u Rovinju, Kazala je
da nije dopušteno da stranac dolazi u moj zavičaj i stvara profit s
radnicima koji nisu iz mog zavičaja te da nije dopušten nikakav
zahvat u prostoru ako on nije u interesu domicilnog stanovništva -
zaključio je Bulić.
|