Vlada je na sjednici
prihvatila Konačni prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR) kojim se
nastoji prilagoditi hrvatsko tržište rada okolnostima gospodarske
krize kako bi bilo fleksibilnije, odnosno omogućilo lakše
zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta s obzirom na to da
Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti u Europi, te visok
udio sive ekonomije i nezakonitog rada.
Premijer Zoran Milanović istaknuo je kako
se novim ZOR-om želi postići da više ljudi radi na većem broju
radnih mjesta, te da ih se više zaposli na novootvorenim radnim
mjestima. Vjerujem da su predloženi instrumenti u svrhu te
namjere i cilja, te očekujemo da ljudi to pozdrave. Ako to ne bude
tako, onda nismo uspjeli. Toliko jednostavno, a opet komplicirano,
rekao je Milanović.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić
istaknuo je da se tržište rada mora prilagoditi sadašnjem vremenu i
izrazio nadu da će korist od ZOR-a imati radnici i poslodavci,
odnosno da će se njime zaštititi radnici, ali i fleksibilizirati
radni odnosi, a poslodavci lakše reagirati na promjene na dinamičnom
tržištu rada. Njime se želi omogućiti očuvanje i stvaranje novih
radnih mjesta, smanjiti troškove rada, suzbiti rad na crno,
kvalitetnije urediti radne odnose, ojačati prevenciju, smanjiti
represiju poslodavcima u odnosu na nepoštovanje propisa, te
omogućiti lakšu primjenu zakona, kazao je Mrsić.
Podsjetio je da se sa socijalnim partnerima intenzivno pregovaralo o
organizaciji radnog vremena, uvjetima otkaza ugovora o radu i
zapošljavanju putem agencija.
.
Prijedlog je kompromisan u odnosu na prvo čitanje, spuštena je
granica radnog vremena s 56 na 50 radnih sati tjedno, povećana je
zaštita radnika koji rade preko Agencije za privremeno zapošljavanje
za razdoblje u kojem nisu ustupljeni, vratilo se na dosadašnje
uređenje u visini naknade plaće na tri prosječne plaće, ali i
omogućeno da radnici koji su poslani na rad kod drugog poslodavca
mogu ondje umjesto godinu dana raditi tri godine.
Što se tiče suzbijanja nezakonitog rada, omogućen je dodatni rad
radnicima koji rade puno radno vrijeme ustupanjem kod povezanih
poslodavaca. Ublažen je represivni dio tako da je kod manjih
prekršaja omogućeno da se poslodavcu izrekne upravna mjera prema
kojoj je dužan otkloniti nepravilnost u roku od osam dana, a ako to
ne učini, tek tada slijedi kazna, rekao je Mrsić.
Vlada je poduprla i konačni prijedlog Zakona o reprezentativnosti
poslodavaca i sindikata za koji je Mrsić ustvrdio da je postigao
veću suradnju sindikata u pregovorima s poslodavcima.
|