U prosincu prošle godine na snagu je stupio Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine („Narodne novine“, br. 153/13). Tim se Zakonom uređuje mogućnost zbrinjavanja radnika doživotnom otpremninom odnosno dokupom mirovine, na dobrovoljan način te uz sporazumni prestanak ugovora o radu.

Usvajanje ovog Zakona od velike je važnosti jer se kao rezultat socijalnog dijaloga i partnerstva te dobre prakse, istodobno temelji na izvorno hrvatskoj tradiciji međugeneracijske solidarnosti i pravnoj stečevini EU. Njime se omogućava zbrinjavanje dijela radnika, koji u provedbi različitih reformi i restrukturiranja nemaju drugo rješenje osim otići u raniju mirovinu. Uz doživotnu otpremninu odnosno dokup mirovine, ovi se procesi provode bez otkaza i socijalnog nezadovoljstva, na human, pravedan i financijski prihvatljiv način. Za poslodavca je dokup mirovine, prema Zakonu o porezu na dohodak, neoporeziv iako se radi o sporazumnom prestanku ugovora o radu, pa njegovom primjenom može postići uštede, ali i stvarati uvjete za rast i novo zapošljavanje.

Zbog ranijeg umirovljenja, pri izračunu mirovine, primjenjuje se tzv. penalizacija, odnosno umanjenje mirovine u određenom postotku. Dokup mirovine je instrument potpune nadoknade tog umanjenja (kao da „penalizacije“ više nema), pa su ukupna primanja u mirovini doživotno povećana, čime se trajno poboljšava materijalni položaj ovih umirovljenika. Stoga su mnoge sindikalne središnjice od početka imale jedinstven pozitivan stav oko dokupa mirovine, a sve su pružile potporu i normativnom uređenju dokupa mirovine kao izvorno hrvatskom socijalnom rješenju ublažavanja posljedica ranijeg umirovljenja.

Ako je do sada bilo pitanja i dvojbi o tome što je dokup mirovine i tko ga provodi, ovim je Zakonom sve odgovoreno. Zakon je potvrdio da dokup mirovine nije dio III. stupa mirovinskog sustava na temelju individualne kapitalizirane štednje, nego da je vrsta otpremnine i institut radnog prava. Posebnost ovog Zakona je i to što ga provode društva za dokup mirovine, koja zajedno sa socijalnim partnerima sudjeluju u socijalnom sporazumijevanju.

Institut dokupa mirovine primjenjuje se u praksi više od 20 godina (Royal međugeneracijska solidarnost njegov je autor i pokretač), te je ugrađen u mnoge kolektivne ugovore u skladu s europskim socijalnim modelom.

Odredba o dokupu mirovine u kolektivnim ugovorima najčešće glasi:

„Radniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, u trenutku umirovljenja poslodavac može dokupiti dio mirovine, koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž.“

Dosadašnja dobra praksa i provedba dokupa mirovine u specifičnim okolnostima restrukturiranja, pronaći će svoju potvrdu i daljnju afirmaciju u primjeni Zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine. Za očekivati je da će se njime potaknuti i aktivna uloga sindikata u ugovaranju, primjeni i kontroli ovog hrvatskog socijalnog instituta u cilju zaštite dostojanstva radnika i rada