Održana Izvještajna godišnja skupština
- Detalji
- Kategorija: Vijesti
- Objavljeno: Nedjelja, 17 Ožujak 2019 13:05
U Buzetu je, u Pučkom otvorenom učilištu, 15. ožujka održana Godišnja skupština SIKD-a, na kojoj je predsjednica Marina Cvitić podnijela, a članovi Skupštine jednoglasno prihvatili Izvještaj o radu Sindikata u 2018. godini.
Skupštini je dobrodošlicu u Buzet iskazao gradonačelnik Siniša Žulić, izrazivši nadu da će Grad Buzet imati u budućnosti više prigoda za susrete i suradnju sa SIKD-om. Posljednja Skupština ovog Sindikata, naime, održana je u Buzetu prije 17 godina. Tome bi trebalo svakako pridonijeti i aktualno socijalno partnerstvo Grada Buzeta i SIKD-a u EU projektu „InCITY+ - nastavak socijalnog dijaloga na području Grada Buzeta, kroz koje će biti provedene brojne edukativne aktivnosti.
Skupštini je nazočio i bivši dugogodišnji predsjednik Bruno Bulić.
Neki naglasci iz Izvještaja:
„..Velika kadrovska promjena, s obzirom na činjenicu da je Bulić vodio Sindikat od njegovog osnivanja 1995. godine, nije proizvela posljedice koje bi se negativno odrazile. Sindikat je, očekivano, temeljem dugogodišnjeg izgrađenog timskog rada, i s novom predsjednicom, uz određene organizacijske prilagodbe, nastavio djelovati jednakim tempom, na istom programu koji je SIKD učinio prepoznatljivim u proteklih gotovo 24 godina.
Najveći problem s kojim se SIKD suočavao u 2018. godini svakako je bio problem Uljanika i 3. maja koji je, po svemu sudeći, ušao u završnu fazu „biti ili ne biti". Pokazale su se opravdanima najave teških vremena za opstanak brodogradnje nakon kratkotrajne stabilizacije koja je bila nastupila kroz integraciju Uljanika i 3. maja. Nakon višemjesečnih lutanja na relaciji poslovodstva i države glede programa restrukturiranja i izbora strateškog partnera, praćenih kontinuiranim prijeporima i na relaciji sa sindikatima kroz najave štrajka, mirenja, sastancima u ministarstvu, višetjednih štrajkova, prosvjeda ulicama Pule, prosvjeda na Markovom trgu u Zagrebu, traženja plaće i šanse za očuvanje egzistencije Uljanikovih radnika, došlo je i do tražene promjene Uprave i izbora novog strateškog partnera ( Brodosplit umjesto Končar ulaganja). Isplata tek minimalnih plaća radnicima za rujan, listopad i studeni 2018. godine, neisplata za prosinac i siječanj 2019. godine proizvela je, međutim, ono čega se sindikat najviše bojao i na što je uzaludno upozoravao, a to je odlazak 1800 kvalitetnih radnika i neformalno razbijanje sindikalnog jedinstva, vidljivo na riječkoj odnosno pulskoj homogenizaciji. A bez radnika budućnost hrvatske brodogradnje zapravo je utopija, čak da se i pokaže da je novi strateški partner bio dobar izbor za restrukturiranje, za što baš i nema razloga za optimizam s obzirom na s aktualni nastavak mučne neizvjesnosti koja ide na ruku daljnjem osipanju brodograditelja. Odlazak radnika, dakako, odrazio se i na gubitak članstva SIKD-a, vjerojatno proporcionalno njegovoj veličini kao trećeg sindikata, iako klasičnih iščlanjenja gotovo i nije bilo. Zapravo nema točnih pokazatelja zbog nastalog kaosa oko različite isplate plaća. Neisplata prošlogodišnje četiri plaće uljanikovcima u financijskom poslovanju Sindikat obvezuje, to je vrlo izvjesno, na dodatnu racionalnost u realizaciji ovogodišnjih aktivnosti. Podaci o padu industrijske proizvodnje, čime Hrvatska prednjači u Europi, potvrđuju lanjske crne prognoze o negativnom odrazu propadanja brodogradnje na ukupnu gospodarsku sliku. Nažalost, izostala je ocjena pozitivnosti mogućeg spašavanja brodogradnje koja je u određenom trenutku mogla koštati višestruko manje od cijene koja se trenutno plaća, a koja bi se, u još značajnijem obliku, tek mogla platiti u crnom scenariju gašenja brodogradnje sa svim posljedicama na Istru, Kvarner i Hrvatsku. Više je otvorenih pisama na ovu temu, s apelima za spas Uljanika, upućeno na adresu Vlade i premijera. Usprkos svemu, još uvijek nije ugasla posve nada da se može izbjeći najcrniji scenarij. Ne samo zbog brodogradnje već i ostalih Uljanikovih proizvodnji s dugotrajnom tradicijom, vrijednim znanjem i potencijalom ( Strojogradnja Diesel, TESU, Proizvodnja opreme ) koje teško mogu preživjeti bez nje.
Kritično stanje u brodogradnji, općenito pad industrijske proizvodnje, dominacija turizma u gospodarstvu koje čini gotovo 20% BDP-a odražava se i na SIKD, u kojem kontinuirano raste broj članova iz turizma, a pada onih zaposlenih u proizvodnim djelatnostima. Ipak, odnos je izbalansiran i ne ugrožava djelovanje i program Sindikata kojemu su, naravno, novi članovi trajni imperativ, a u prošloj godini ih je bilo oko 600. U svim turističkim kompanijama broj članova je u stalnom porastu, a zadovoljstvo izaziva i činjenica novog članstva i podružnica iz komunalnog sektora, kao strateškog pravca sindikalnog programa. Iz tog su sektora osnovane prošle godine tri podružnice: u porečkoj Usluzi, umaškom 6. maju i riječkom Energu. Osnovana je podružnica u Plodinama, novo članstvo dobiveno je i u porečkom Pučkom učilištu te porečkom dječjem vrtiću Paperino. Intenzivnije aktivnosti oko učlanjivanja u komunalnom i društvenom sektoru kao obveza ostaju na području Rovinja gdje se SIKD, uz izuzeće turizma i vatrogasaca, među istarskim gradovima nije uspio ozbiljnije pozicionirati. Otvoren je i problem neriješenog poslovnog prostora koji SIKD već duže vremena neuspješno traži.
Dok sudskim putem pokušava zadržati Kolektivni ugovor u Zračnoj luci Rijeka koji je poslodavac otkazao početkom prošle godine, u drugim sredinama u kojima se pregovaralo s poslodavcem nije bilo većih problema koji bi zahtjevali pravno posredovanje. Kolektivni ugovor za ugostiteljstvo već je uhodani mehanizam u kojem su se pregovarači našli i dogovorili određene promjene i prošle godine...Sukladno granskom KU izdogovarani su i kolektivni ugovori u većini turističkih kuća gdje djeluje SIKD (Plava laguna, Valamar Riviera, Jadran Crikvenica, Maistra, Laguna Novigrad, HTP Orebić...) U pregovaračkim inicijativama i aktivnostima najveći problem za sindikalnu stranu bio je prisutan u opatijskim Liburnia riviera hotelima iako je odlaskom stare uprave socijalni dijalog poboljšan. .
Zajedništvo s HURS-om osigurava, osim participacije u socijalnom dijalogu na nacionalnoj i regionalnoj razini, dodatnu pravnu podršku u problemima s kojima se SIKD suočava u radu na terenu i bolje uvjete za ostvarivanje programskih ciljeva vezanih za edukaciju članstva. U listopadu 2018. u Puli je, tako, u sklopu Projekta „Osnažimo socijalni dijalog – osigurajmo budućnost" za članove sindikata udruženih u HURS koji je nositelj Projekta, održana prva edukacija pod nazivom "Osnažimo socijalni dijalog - suzbijmo rizik neznanja". Projekt se financira iz Europskog socijalnog fonda, u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., Jačanje socijalnog dijaloga – faza III. U Pazinu je, prošli mjesec, 21.02.2019. godine, održan novi ciklus edukacije pod nazivom „Osnažimo socijalni dijalog – suzbijmo konflikte". Teme edukacije bili su kolektivni radni odnosi, reprezentativnost za kolektivno pregovaranje, kolektivni radni spor – štrajk. Projekt obuhvaća tri serije jednodnevnih edukacija na pet različitih lokacija, te završnu konferenciju projekta. Uvijek potrebna znanja iz spomenutih tema u dva ciklusa edukacija održanih u Istri stjecalo je tridesetak povjerenika i članova SIKD-a. Kao partner HURS-a SIKD je aplicirao i za sredstva EU-a kroz Projekt „Platforma za dostojanstveni sezonski rad..."
Godišnju skupštinu Marina Cvitić, nakon podnesenog Izvještaja o radu ( koji su članovi dobili i u pisanom obliku, a integralni je tekst objavljen i na web stranici www.sikd.hr)), zaključila je zahvalom sindikalnim povjerenicima i svim aktivistima na hrabrosti i požrtvovnosti, bez čega je sindikalni uspjeh nezamisliv.
.