Završeni pregovori o cijeni rada u istarskim turističkim tvrtkama

ljeto namoru

Ovogodišnje rezultate pregovora oko povećanja plaća u istarskim turističkim tvrtkama Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije ocjenjuje pozitivno. Turizam je, usprkos mnogobrojnim negativnostima, jedina djelatnost u kojoj se plaće isplaćuju redovito i gdje se plaće (takve kakve jesu) svake godine korigiraju, odnosno povećavaju za 1 do 3%. U okolnostima loše gospodarske situacije u okruženju i pasivnosti turističkih radnika to su pozitivni pomaci iako u većini kompanija ima prostora za veće povećanje.

Pregovori sindikata i poslodavaca za cijenu rada u 2015. godini u istarskim turističkim kompanijama, gdje je Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije većinski ili jedini sindikat, završeni su dogovorom u Istraturistu. Još koncem prošle godine, pregovori su u Valamar Rivieri d.d. Poreč rezultirali dogovorom da će se plaće radnika povećati za 1,5% od 1. studenog 2014, te dodatno za 1,5% od 1. lipnja 2015. godine. Koncem veljače u Maistri d.d Rovinj uslijedio je dogovor o povećanju plaće od 2,5%, također od 1. lipnja 2015. godine. Od 1. svibnja 2015. godine povećala se plaća u Laguni Novigrad za 1,5%, a od 1. srpnja se povećava plaća u Plavoj Laguni d.d. Poreč za 1,4%, a u Istraturistu d.d. Umag u vlasništvu Plave Lagune za 2,5%.

Najniža osnovna plaća koja se množi koeficijentom radnog mjesta u Laguni Novigrad iznosi 3.591,74 kuna, u Valamar Rivieri 3.471,85 kuna, U Maistri 3.492,00 kuna u Plavoj Laguni 3.600,00, a u Istraturistu 3.332,00 kune.

I dok Plava Laguna d.d. Poreč ima po Kolektivnom ugovoru utvrđenu obvezu isplate božićnice u neoporezivom iznosu od 2.500,00 kuna, regres za godišnji odmor u iznosu od 70,00 kuna bruto po danu godišnjeg odmora, dodatak za srpanj i kolovoz po 500,00 kuna bruto, dar u naravi u neoporezivom iznosu, u ostalim kompanijama je to riješeno na različite načine.
U Valamar Rivieri Poreč regres za godišnji odmor iznosi 52,00 kuna neto po danu GO, dok se o božićnici i daru u naravi, te eventualnim dodacima tijekom sezone pregovara zasebno. U pravilu se u posljednjih nekoliko godina isplaćivao dodatak za srpanj u iznosu od 300,00 kuna, božićnica od 1000,00 do 1200,00 kuna, te dar u naravi u neoporezivom iznosu.
I u Maistri d.d. Rovinj je Kolektivnim ugovorom utvrđen samo regres za godišnji odmor i to u visini od 45,00 kuna neto po danu godišnjeg odmora, dok se božićnica i dar u naravi isplaćuje temeljem odluke donesene na nivou Adris grupe. U pravilu, u posljednjih nekoliko godina isplaćuje se božićnica u iznosu od 1.300,00 kuna te dar u naravi u iznosu od 400,00 kuna. I za mjesec srpanj se u pravilu isplaćuje dodatak u visini od 300,00 do 400,00 kuna neto. Konkretno, za prošlu je godinu isplaćeno 400,00 kuna što u Sindikatu očekuju kao minimum i ove godine.
U Laguni Novigrad ugovoren je regres u visini od 60,00 kuna bruto po danu godišnjeg odmora. Iako božićnica nije ugovorena kao obveza, u pravilu se isplaćuje u neoporezivom iznosu od 2.500,00 kuna, dok se dar u naravi i dodatak za srpanj ne isplaćuje. Ove godine je dogovoreno da će se dar u naravi isplatiti ovisno o ostvarenju budžetiranih rezultata.
Zbog specifičnosti u poslovanju, a uvjetovanim ugovorom u upravljanju sa Sol Meliom, u Istraturistu se, do promjene vlasništva, pregovaralo izuzetno složeno, pa su možda i materijalna prava radnika drugačija. Kolektivnim ugovorom je utvrđen regres za godišnji odmor u visini 42,00 kuna neto, te dar u naravi u neoporezivom iznosu od 400,00 kuna, dok se božićnica i dodatak tijekom sezone dogovaraju ovisno o rezultatima poslovanja. Za 2014. godinu su isplaćene Uskrsnica od 500,00 kuna, božićnica u izinosu od 500,00 kuna, te dodatak za srpanj u iznosu od 300,00 kuna (sve u neto iznosima). Nakon promjene vlasništva, a prije nego su započeli pregovori o povećanju plaća, poštujući dosadašnje običaje o isplati Uskrsnice, dogovorena je Uskrsnica za 2015. godinu u iznosu od 400,00 kuna, te dodatak za srpanj u iznosu od 300,00 kuna. O visini božićnice raspravljati će se koncem godine i u Sindikatu vjeruju da će ona biti i bolja u odnosu na proteklu godinu. Uspostavljanje drugačije organizacije rada, slična Plavoj Laguni, vjerojatno će dovesti i do povećanja produktivnosti radnika, što će biti dobar temelj za pregovore koje će uslijediti nakon sezone.

Za razliku od zadovoljavajućih rezultata pregovora, u SIKD-u nisu zadovoljni ( što se ne odnosi samo na Istru, već općenito na turističku djelatnost) nedostatkom propisa kojim se utvrđuju standardi rada, zbog čega se radnici iskorištavaju do te mjere da se mnogi sezonski radnici, posebno u dobi iznad 50 godine, ne prijavljuju za rad zbog nemogućnosti zadovoljavanja zahtjeva poslodavca. Istarske poslodavce u ovoj djelatnosti trebala bi zabrinuti istraživanja provedena putem tajnih gostiju, koja su pokazala da turistički radnici u Istri imaju najmanje osmjeha na licu. Postavlja se pitanje ZAŠTO? Sigurno ne zato što Istrani nisu gostoljubivi i dobri domaćini. Ni radnici koji rade u Istri, neovisno odakle dolaze nisu negostoljubivi. Razlozi leže u činjenici da radnici u Istri rade takvim intenzitetom da nemaju vremena posvetiti se gostu, popričati s njime, odgovoriti na njegove upite. Poslodavci mogu organizirati savjetovanja i simpozije o „Novim trendovima u turizmu", ali uzroci nedostatka ljubaznosti i uslužnosti prema gostu koji su preduvjet njegovog zadovoljstva, leže u njima samima, a ne radnicima . Kada bi sobarica umjesto da sprema 24 soba ili 30, pospremala 15 soba, zasigurno bi sobe bile čišće, a sobarice nasmiješene kada bi srele gosta. Zasigurno bi konobar kada bi posluživao 20 gostiju, uumjesto što poslužuje 30 gostiju ili više gostiju, ti gosti bili zadovoljniji jer bi konobar mogao sa njima popričati i nasmiješiti im se. I recepcioner bi kada bi ih bilo više na recepciji kada se primaju gosti ili kada odlaze, bili ljubazniji i nasmiješeniji, a gosti zadovoljniji. Jer gost je onaj koji je najbitniji. A ako je gost zadovoljan, on će se vraćati i preporučivati određenu destinaciju svojim prijateljima i rodbini, a u konačnici bi to znači veći profit hotelskim poduzećima, ali i samoj destinaciji koja živi od turizma. Nažalost, većina poslodavaca kratkoročno želi profitirati, izvući što veći profit, nerijetko preko leđa radnika, pa radnici nisu nasmješeni.
U Sindikatu Istre, Kvarnera i Dalmacije odavno su prelagali da broj radnika u objektu, bude temelj za kategorizaciju objekata. Ponuda hotela, sadržaj i kvadratura ne znače ništa bez radnika i bez njegovog osmjeha. Standardi po radniku moraju se propisati, jer jedino na taj način će se osigurati razvoj kvalitete, ali i zaštita radnika i njihovih radnih mjesta. I to bi trebalo rješiti Ministarstvo turizma.
Zabrinuti su i zbog trenda smanjenja stalnih radnika. Još uvijek se u nekim kompanijama stimulirajućim otpremninama rješavaju starijih stalno zaposlenih radnika; novi radnici rjetko se zapošljavaju na neodređeno vrijeme, već ih zamjenjuju stalnim sezoncima ili sezoncima.