Priopćenje: Apsurdna situacija u Clubu Adriatic dd...

Predsjednik SIKD-a Bruno Bulić uputio je danas novinarskim kućama Priopćenje u kojem upozorava na apsurdnu situaciju u Clubu Adriatic dd., Društvu u državnom vlasništvu:

Club Adriatic d.o.o. Zagreb tvrtka je u 100%-tnom vlasništvu Države čija prodaja, usprkos donesenim odlukama, nije uspjela jer je strateški investitor odustao od kupnje. I to nije najgore što se moglo desiti, jer se u nekretninama u vlasništvu Cluba Adriatic u Baškom Polju odvija poslovanje. Problem je u Selcu i u TN Perna, s hotelom Komodor i kampom Orebić. Naime, do konca listopada 2017. tim je nekretninama upravljao Club Adriatic, kada je Odlukom Vlade, odnosno ministra Gorana Marića, prestao upravljati. Radnici koji su radili u tim objektima ostali su radnici Cluba Adriatic, a Vlada im je svojom odlukom ukinula i mjesto rada i radno mjesto. Do sredine ožujka radnici su u Clubu Adriatic koristili sate iz preraspodjele i godišnji odmor za prethodnu, ali i za 2018. godinu, očekujući da bi se prodajom Cluba Adriatic mogao riješiti i njihov status. Međutim, to se nije desilo pa su oni i dalje ostali zaposlenici Cluba Adriatic, bez radnog mjesta, koji uredno dobivaju plaću i ne rade jer nemaju gdje raditi. Uprava Društva je u skladu sa Zakonom pokrenula prvi korak u postupku otkazivanja njihovih ugovora o radu i pokrenula savjetovanje s Radničkim vijećem te dobila suglasnost Radničkog vijeća za provođenje postupka otkazivanja ugovora o radu radnicima za čijim je radom prestala potreba uslijed donašanja Odluke Vlade RH da se nekretnine koje su u vlasništvu RH ne daju na upravljanje Clubu Adriatic. U međuvremenu, direktor Cluba Adriatic Karlo Čulo imenovan je 22.05.2018. za člana Uprave Jadrana d.d. Crikvenice i cijeli postupak se obustavlja.

Istovremeno s provođenjem natječaja za prodaju Cluba Adriatic, CERP neposrednom pogodbom pod nama nepoznatim uvjetima te iste nekretnine koje su izuzete od upravljanja Clubu Adriatic daje na upravljanje Prosperus Investu. I u ovom momentu nije nam sporna Odluka kojom se daje na upravljanje ili možda zakup te nekretnine. Da li je zakonito ili ne, neka prosuđuju institucije.
Sporna je situacija što Prosperus Invest traži radnike koji bi radili u navedenim nekretninama; što radnici koji su radili u tim nekretninama ne rade iako dobivaju plaću, što ti radnici žele raditi u tim nekretninama i kod novog poslodavca Prosperus Investi; što im Club Adriatic ne daje otkaz kako bi im omogućili raditi; što im Club Adriatic isplaćuju plaće iako ne rade i što Club Adriatic ima osigurana sredstva za isplatu otpremnina tih radnika.
Sporna je i situacija što Vlada RH povećava kvotu za uvoz radnika u turizmu, što kroz svoju tvrtku (Club Adriatic) isplaćuje plaće radnicima koji ne rade, što tim radnicima ne omogućuje da rade i što tvrtka koja je u 50% vlasništvu RH Prosperus Invest ne može otvoriti objekte koje mu je država dala na upravljanje jer nema radnika.
Apsurdna situacija i, da nije tragično, bilo bi smiješno.
Radnici samo žele raditi, većina bi se odrekla otkaznog roka čime bi Club Adriatic uštedio značajna sredstva koja bi mogla upotrijebiti za povećanje plaće svojih radnika. Ovako, država zbog svoje neučinkovitosti i tromosti, sprečava radnike da legalno rade, prisiljava i njih, ali i kompanije koje ih žele legalno zaposliti da rade na crno, čime oštećuju državni proračun pa se pitamo tko je tu lud, a tko zbunjen.
Ovakva situacija nikome ne odgovara, ni radnicima koji bi radom zaradili više, ni Prosperus Investu koji zbog nedostatka radnika ne može otvoriti objekte; ni Clubu Adriatic jer plaća radnike koji ne rade; ni Državi jer će ti isti radnici za nekoliko mjeseci doći na Zavod za zapošljavanje i na teret državnog proračuna.

Obraćali smo se Ministarstvu državne imovine, nažalost bez uspjeha; unatoč obećanju Državnog tajnika danom na sastanku gotovo prije mjesec dana da će problem rješavati prioritetno, ništa nije učinjeno.

Svemu tome ne doprinosi ni činjenica što traje „potraga" za novim direktorom Cluba Adriatic kojeg bi trebao imenovati NO temeljem odluke UV CERPA, a na temelju prijedloga Ministarstva turizma. Obzirom na složenu proceduru, a znajući „brzinu" kojom državne institucije rješavaju probleme, moglo bi se desiti da prođe sezona prije nego se radnicima omogući legalan rad.
I zato opravdano u Sindikatu Istre, Kvarnera i Dalmacije se kritički osvrćemo na odluku Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Vlade RH o povećanju kvote za uvoz stranih radnika za rad u turizmu, jer nisu iscrpljene sve mogućnosti rada naših radnika, za što je Club Adriatic pravi primjer, a vjerujem da ih ima podosta takvih.

Otvoreno pismo predsjedniku Uprave LRH

Sindikalni povjerenici STUH-a i SIKD-a iz Liburnia Riviera Hotela, Zjad Ramić i Vitomir Trabonjača odlučili su Otvorenim pismom ukazati na probleme sindikata i radnika u opatijskim Liburnia Riviera Hotelima koje generira neprimjeran odnos poslodavca koji se oglušuje na svaki sindikalni zahtjev usmjeren na poboljšanje položaja radnika. Pismo je danas upućeno predsjedniku Uprave i (na znanje) ministrima turizma i financija, ravnatelju Inspektorata rada, gradonačelniku Opatije, predsjedniku Nadzornog odbora te medijima:

 

SINDIKAT ISTRE, KVARNERA I DALMACIJE
SP „LIBURNIA RIVIERA HOTELI"OPATIJA
i
SINDIKAT TURIZMA I USUGA HRVATSKE
SP LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d. OPATIJA

O T V O R E N O P I S M O

LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d.
Predsjedniku Uprave

Predsjedniče Uprave,

znamo da smo za Vas samo dva broja, barem ste nam tako rekli na nedavnom sastanku održanom na našu inicijativu. Kao sindikalni povjerenici koji djeluju u Liburnia Riviera hotelima d.d. mi predstavljamo radnike (koji nisu brojevi) koji su učinili sjajnima Vaše financijske brojke. Upravo temeljem tih brojki, Vi i Vaše kolege u Upravi društva, budete redovito bogato nagrađeni bonusima koji premašuju naše petogodišnje plaće.
Pitali smo da nam povećate plaće, a vi ste nas ismijali; rekli ste da su one po Vama visoke. Rekli ste i da nemate problema s nedostatkom radnika jer čekaju oni koji žele doći raditi u LRH, čekaju Sirijci, Afganistanci ...
Još uvijek nemamo zaposlenih, odnosno, nismo u svojim redovima susreli ni Sirijce ni druge.. Imamo manji broj „starih" sezonskih radnika; imamo manji broj vrijednih novih sezonskih radnika koji odlaze vidjevši radne uvjete, a imamo i upravo onakve kakve ste rekli da trebate: „s dvije ruke i dvije noge" koji nemaju znanja o poslu u turizmu. I, naravno, imate nas 300-tinjak (od čega 200-tinjak u hotelskim operacijama) stalnih radnika koji muku mučimo da bismo ih naučili raditi. Sada je početak lipnja, a u svakom hotelu nedostaje sigurno 10-tak radnika da bi se posao organizirao onako kako treba. Što će biti na vrhuncu sezone, točnije, što će biti u srpnju i kolovozu? Da li će biti dovoljno „brojeva" koji imaju dvije ruke i dvije noge i, da li će biti dovoljno nas starih, stalnih „brojeva" koji mogu iznijeti sezonu i to za plaću koja je niža u odnosu na sezonske radnike na istim poslovima. Nije li apsurdno da se sobarice angažiraju putem agencije za zapošljavanje jer ih kadrovska služba ne može osigurati? Nije li apsurdno da domicilni radnici ne žele raditi u Liburnii, već gotovo 90% sezonskih radnika po našoj procjeni nije s područja Opatije i lokalnih općina i gradova, već iz drugih dijelova RH pa se nalaze na smještaju i prehrani kod poslodavca? Nije li apsurdno da dio radnika kojemu ste otkazali Ugovore o radu zbog osobno uvjetovanih razloga jer zbog svojih trajnih zdravstvenih osobina više nisu u mogućnosti obavljati posao za koji su imali sklopljen ugovor o radu, sada rade na istim poslovima kao prije otkazivanja ugovora o radu? Dali ste im neoporezive otpremnine iako nije bilo razloga za osobno uvjetovane otkaze. Da su razlozi za osobno uvjetovani otkaz postojali, sad te iste radnike ne bi ponovno zapošljavali! Postavlja se pitanje da li ste na taj način oštetili državni proračun i lokalne proračune? Na to smo svojevremeno upozoravali državne institucije koje nisu reagirale. Možda će reagirati sada kada im budemo dostavili popis radnika koji rade, a kojima je prethodno ugovor otkazan zbog osobno uvjetovanih razloga. Nadamo se da će ministar financija ispitati situaciju. Nadamo se da će i Državni inspektorat provjeriti poštuje li se zakon kada su u pitanju odmori i dopusti i provjeriti zašto se informatička evidencija ručno mijenja i prilagođava da bi odgovarala zakonskim propisima. Možda će ta ista inspekcija koja je već nekoliko puta bila u Liburniji i koja navodno nije naišla na nezakonitosti, što mi koji tu radimo svakodnevno vidimo, utvrditi i diskriminaciju radnika: po plaći jer za isto radno mjesto sezonski radnici imaju veću plaću od stalnog radnika; po tome jer sezonski radnici koji su tu na smještaju imaju besplatne tople obroke, a stalni moraju svoj topli obrok platiti. Nije li to diskriminacija?

Opširnije:Otvoreno pismo predsjedniku Uprave LRH

Izmijeniti Zakon o predškolskom odgoju

U četvrtak, 07.06.2018. održana je sjednica Odbora predškolskog odgoja i obrazovanja pri Sindikatu Istre, Kvarnera i Dalmacije. SIKD kroz Odbor koordinira sindikalni rad u petnaest dječjih vrtića. Glavne teme sastanka bile su pozicija predškolskog odgoja u društvu, poštivanje pedagoških standarda, uvjeti rada u dječjim vrtićima te, kao druga tema, inicijativa za izmjenu Zakona o predškolskom odgoju, sa ciljem pozicioniranja magistara predškolskog odgoja i obrazovanja. Nakon sjednice Odbora održana je i konferencija za novinare.
Prema zaključcima Odbora predškolski odgoj i obrazovanje u mnogim se sredinama doživljava kao djelatnost čuvanja djece kojoj se ne pridaje odgovarajući značaj. Zanemaruje se činjenica da se radi o vrlo odgovornoj djelatnosti odgoja i obrazovanja djece, s visokim stručnim i moralnim preduvjetima za obavljanje tog posla. Razina stručne spreme odgajatelja je VŠS i VSS, što govori o potrebnoj razini znanja. Uvjeti organizacije i rad propisani su pedagoškim standardima koji se u velikoj mjeri ne poštuju iako su rokovi za usklađenja davno prošli. Djelovanje izvan pedagoških standarda je možda manje izraženo na području djelovanja SIKD-a, ali je na nacionalnoj razini ono vrlo izraženo. Odnosi se to na broj upisane djece po grupama, broj zaposlenih radnika, na brigu o djeci s posebnim potrebama, fizičke i tehničke uvjete rada radnika vrtića, a osobito odgajatelja. Svi ovi primjeri nepridržavanja propisanih standarda se zapravo lome preko leđa odgajatelja. Odbor je procijenio da je nužno otvoriti ove teme i o njima javno progovoriti.
Uvjet za odgajateljski posao je viša ili visoka stručna sprema. Činjenica je da iz obrazovnog sustava izlazi sve više odgajatelja/ica s visokom stručnom spremom magistra/magistrice ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koji s pravom traže i očekuju primjenu i vrednovanje njihovih kompetencija i znanja u sustavu. Sustav predškolskog odgoja i obrazovanja, nažalost, ne prepoznaje i ne pozicionira magistre/magistrice ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u skladu s njihovim stečenim znanjima. Ovaj se problem u nekim jedinicama lokalne samouprave rješava različitom plaćom odgajatelja s višom odnosno visokom stručnom spremom, bez obzira što i dalje obavljaju potpuno isti posao. To, istovremeno, otvara drugi problem: diskriminaciju odgajatelja s višom stručnom spremom koji ispunjavaju sve predviđene uvjete za odgajatelja i rade isti posao kao i odgajatelji sa visokom stručnom spremom, a za njega dobivaju manju plaću. Nažalost, izbjegavajući suočenje s ovom sindikalno neprihvatljivom situacijom diskriminacije, neki sindikati takve odnose i rješenja prihvaćaju pa i ugovaraju. Odbor SIKD-a uvjeren je da se ovaj problem može i treba riješiti isključivo izmjenom Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. U sustav predškolskog odgoja i obrazovanja potrebno je uvesti novo radno mjesto, s pripadajućim opisom poslova, u skladu sa znanjima i kompetencijama magistra/magistrice ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te to radno mjesto kvalitetno vrednovati. Sukladno odluci Odbora, SIKD će pokrenuti upravo takovu inicijativu i uputiti je nadležnom ministarstvu, odnosno Vladi RH.
Odbor je uputio poziv svim članovima u vrtićima da se priključe prosvjednim skupovima koji će se na temu problema predškolskog odgoja održati u Zagrebu i Rijeci 14.06.2018. godine u 18.00 sati.

regionalexpress.hr Sportski klub SIKD Opće bolnice Pula šesti put sveukupni pobjednik

sportske igre ob 3 620 350 s c12

U ZATONU ODRŽANI SINDIKALNO SPORTSKI SUSRETI ZAPOSLENIKA U ZDRAVSTVU

Sindikalno sportski susreti zaposlenika u zdravstvu 2018. Održani su u T.N. Zatonu kod Zadra u razdoblju od 02. do 06.06. 2018. Organizatori susreta su Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara koji su ujedno bili i organizatori sindikalne tribine na temu: „Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama", „ Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja" te „Novi zakon o zdravstvenoj zaštiti". Predavač je bila Anica Prašnjak predsjednica glavnog vijeća HSSMS-HT.

Sportski klub SIKD opće bolnice Pula i ove je godine uspješno nastupio braneći prošlogodišnju titulu sveukupnog pobjednika. Na vrelom dalmatinskom suncu takmičilo se u pojedinačnim i ekipnim sportovima te je na kraju sportski klub SIKD uspio u svojoj nakani i po šesti put osvojio naslov prvaka čime je najuspješnija bolnica Hrvatske.

Na igrama je učestvovalo oko 1000 zdravstvenih radnika iz cijele zemlje te je time održana tradicija druženja, upoznavanja i razmjena iskustava sa zdravstvenim djelatnicima iz cijele Hrvatske. Samim time ostvaren je jedan od programskih aktivnosti za razvijanje sporta i rekreacije za članove.
U konačnom poretku OB Pula je prva sa 174 boda ispred OB 'Josip Benčević' iz Slavonskog broda sa 116 bodova te treće OB Dubrovnik sa 107 bodova.
(Rex)

Zaključci GSV-a o brodogradnji

Gospodarsko-socijalno vijeće je na 220. sjednici, održanoj 28. svibnja 2018. godine, između ostalog raspravljalo o točki dnevnog reda pod nazivom: „Opstojnost i budućnost hrvatske brodogradnje kao strateške djelatnosti" te donijelo ZAKLJUČAK:
1. Afirmirajući načela tripartitnog socijalnog dijaloga Gospodarsko-socijalno vijeće snažno podržava napore za opstojnost brodograđevne industrije u Republici Hrvatskoj.
2. U tom kontekstu Gospodarsko-socijalno vijeće daje snažnu podršku izradi konačne i usuglašene verzije Plana restrukturiranja Uljanik Grupe sa svim dionicima uključenim u proces.
3. Cijeneći stratešku važnost brodogradnje za hrvatsku industriju općenito, Gospodarsko-socijalno vijeće podržava utemeljenje instrumenata jamstvenog fonda, s ciljem potpore daljnjem razvoju hrvatske brodogradnje.

Točka  o brodogradnji uvrštena je, inače, na zahtjev GSV-a Primorsko goranske županije. Na sjednici su sudjelovali Koordinator SIKD-a za Uljanik Fabricio Kalčić i voditelj ureda SIKD-a Rajko Kutlača koji je ujedno i predsjednik GSV-a u Istarskoj županiji. Osim stanja u hrvatskoj brodogradnji i potrebnih koraka kako bi brodogradnja dobila uvjete u kojima može opstati i raditi, jedna od glavnih tema bila je restrukturiranje Uljanik Brodogradilišta i rješenja za cijelu Grupu Uljanik pa tako i 3.Maj. Predsjednik GSV-a PGŽ Damir Bačinović ( koji je istovremeno i regionalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijskog sindikata) je unaprijed pripremio i prijedlog zaključaka nacionalnog GSV-a, prema kojima bi se direktno uvjetovalo što treba pisati u tekstu programa restrukturiranja Uljanik Brodogradilišta. U prijedlogu zaključka je brojkom bilo definirano koliki je dug Uljanika prema 3. Maju, te određeno da je obvezno pronaći kupca i prodati 3. Maj kao jedino rješenje. Provedena je široka rasprava, u kojoj je i predstavnik Ministarstva gospodarstva konstatirao kako se GSV ne može miješati u tekst programa restrukturiranja, ali i da iznos duga koji je naveden u prijedlogu zaključka kolege Bačinovića nije točan ne navodeći drugi iznos. GSV nije prihvatio Bačinovićev prijedlog zaključka, na njegovo izrazito nezadovoljstvo, značilo bi to miješanje u sam proces izrade programa restrukturiranja, što i nije uloga GSV-a. U svom zaključku GSV je snažnu podršku za što bržom izradom programa restrukturiranja, iz čega treba proizaći opstojnost i pulskog i riječkog škvera i nastavak proizvodnje. Također je podržano osnivanje fonda za financiranje brodogradnje i opstojnost brodogradnje, kao nositelja industrijske proizvodnje u RH.

Predstavnik SIKD-a  u raspravi je apsolutno i bezrezervno podržao obvezu vraćanja duga prema 3. Maju. Naglasio je kako je Država kroz Hrvatsku brodogradnju kontrolirala sve financijske tokove i sasvim sigurno zna iznos duga. Također je naglasio da se mora utvrditi zakonitost svih radnji u poslovanju 3. Maja i da, u slučaju nezakonitih radnji, odgovorne osobe trebaju odgovarati. Nije, međutim, podržao formulaciju kako se MORA pronaći kupac i prodati 3. Maj. Jasno je naglasio kako to rješenje može biti dobrodošlo, ali da se ne može deklarirati kao jedino jer to zatvara vrata drugim rješenjima. Decidirano utvrditi, što je tražio SMH odnosno Bačinović, kako je to jedino rješenje može značiti kraj za 3. Maj ukoliko sadašnji zainteresirani kupac (Fincantieri) odustane. Naglasio je, također, kako u cijelom procesu restrukturiranja Uljanik Brodogradilišta nedostaje dijaloga i da Ministarstvo ne odgovara na pozive sindikata na razgovor. Ukoliko razgovara samo s biranim pojedincima, onda SIKD zanima na koji način bira sugovornike. Zatraženo je od GSV-a da u svom zaključku navede da se u ovom procesu mora provoditi tripartitni dijalog.

Opširnije:Zaključci GSV-a o brodogradnji