Mnogi hoteli ostat će zatvoreni – jer neće imati tko raditi

Turizam
 
Vezano za aktualnu situaciju u turizmu i nedostatak radne snage, predsjednica SIKD-a Marina Cvitić poslala je priopćenje za javnost kojeg prenosimo u cijelosti:
Iako je prije mjesec dana bila potpuno neizvjesna situacija vezano za mogući booking, sada se već sa sigurnošću može reći da će ovogodišnja turistička sezona biti znatno bolja od očekivanog i znatno bolja u odnosu na 2020. Međutim, desit će ove sezone, da će mnogi hoteli diljem Jadrana ostati zatvoreni. I to ne zbog toga što neće biti turista, nego zato što neće imati tko raditi.I upravo na tu činjenicu upozoravali smo još prošlog proljeća, kada se iz epidemioloških razloga desio lock down i kada su mnogi hotelijeri najavljivali masovne otkaze ukoliko ne bude bilo pomoći Vlade RH. Govorili smo da će korona proći, a da će se oni koji ne budu bili pažljivi prema radnicima imati velikih problema u trenucima kada se bude ponovno uspostavio normalan rad. Govorili smo da radnici ne smiju ispaštati zbog pandemije; radnici nisu krivi što im je onemogućen rad i ne smiju snositi posljedice.
Činjenica je, barem kada su u pitanju velike turističke kompanije, da poslodavci nisu otkazivali ugovore o radu radnika; činjenica je da su, za vrijeme kada nisu radili, radnici dobivali naknadu plaće koje su kod mnogih poslodavaca svedene na minimalnu plaću, a u Istri i većim kompanijama na Kvarneru na određeni postotak 60-80% plaće radnika, ali ne manje od potpora Vlade RH i činjenica je da za cijelo vrijeme trajanja pandemija Vlada RH odobravala potpore za očuvanje radnih mjestaI s pravom se pitamo: tko je onda kriv što odmah na početku sezone, odnosno ponovnog intenzivnijeg rada već nema dovoljno kadrova?
Odgovornost snose i vlasnici kompanija, i poslodavci, ali i Vlada RH.
Više od godine dana radnici su u neizvjesnosti: do kada će raditi, kakva primanja će ostvarivati. Od početka travnja do konca svibnja ove godine, znači u 14 mjeseci ove godine, rijetki su radnici u turizmu koji su dobili više od 6 punih plaća. Rijetki su sezonski radnici koji su uopće imali priliku da u to vrijeme rade više od 3 do 4 mjeseca. Naravno da u takvim uvjetima nesigurnosti, u uvjetima kada su kreditne obveze dolazile na naplatu, u uvjetima kada je trebalo neovisno o pandemiji živjeti, odnosno preživjeti, u uvjetima kada su stalni radnici dobivali za vrijeme kada nisu radili 60% plaće ili pak minimalnu plaću, kada mnogi sezonski radnici nisu ostvarili nakon rada u prethodnoj kratkoj sezoni niti pravo na naknadu za nezaposlene sa biroa, a mnogi sezonski radnici nisu imali prilike niti zaposliti se, iluzorno je bilo očekivati da će ti radnici čekati da ih turističke kompanije pozovu.
I oni su napravili ono što su morali. Mnogi stalni radnici, ali prije svega stručni i obrazovani radnici, koji si nisu mogli dozvoliti da žive od 60% plaće, dali su otkaz. Otišli su raditi u inozemstvo ili u drugu djelatnost. Mnogi dugogodišnji sezonski radnici nisu više mogli čekati poziv za rad, bili su prisiljeni da posao potraže u nekim drugim djelatnostima (trgovini, industriji …).
S druge strane, neizvjesnost u poslovanju nije davala dovoljno prostora poslodavcima da dugoročno planiraju. Neizvjesno je bilo kada će se smanjiti broj zaraženih u HR; neizvjesno je bilo kakva će biti epidemiološka situacija u zemljama iz kojih dolaze naši turisti; neizvjesno je bilo kako će ići procjepljivanje; neizvjesno je bilo do kada će dobivati potpore države za očuvanje radnih mjesta. Većina poslodavaca zbog te neizvjesnosti nije zapošljavala ni stalne sezonce niti sezonce koji su godinama radili sezonske poslove niti je pokušala tražiti nova tržišta radnika.
Sada ih je sezona iznenadila!?
Ima i pozitivnih primjera. Ima poslodavaca koji su počeli zapošljavati sezonske radnike veoma rano, gotovo pa uobičajeno, koji su sa sindikatima , unatoč neizvjesnosti, ugovorili i jednokratne nagrade ili dodatke na plaću za rad tijekom intenzivnih mjeseci u sezoni, koji su nastojali u najvećoj mogućoj mjeri osigurati posao i punu plaću maksimalnom broju radnika. Takvi poslodavci danas problem nedostatka radnika muči u manjem opsegu.
Radnici su opravdano očekivali, posebno od velikih turističkih kompanija, da nakon desetak godina izuzetno dobrog poslovanja, kada su se obarali rezultati svake godine, kako u fizičkom pogledu, tako i financijskom, kompanije imaju unutarnjih rezervi da isplaćuju normalne plaće i ostala ugovorena materijalna prava radnika. To se nije desilo. Rijetki su poslodavci koji su tijekom cijele ove pandemije radnicima isplaćivali punu plaću. I taj odnos prema radnicima sada ih košta. Moramo biti iskreni da i onda kada je poslovanje bilo izuzetno dobro, kada su se ostvarivali stotine milijuna kuna dobiti, radnicima nisu isplaćivane plaće kakve su se mogle isplaćivati. Vlasnici su postali nezasitni. Dobit je trebala biti sve veća i veća, a, ako nije bilo drugačije moguće, onda je to trebalo biti na račun smanjenja troškova rada. I zato je prosječna plaća u ovoj djelatnosti je u normalnim situacijama bila gotovo 20%-tak posto ispod prosjeka RH, a sada je gotovo 30% niža od prosjeka RH. Vlasnici su trebali poručiti upravama da radnike treba zadržati, da ih treba čuvati i da radnici trebaju dobiti plaću, na uštrb dividendi u narednih nekoliko godina. Možda bi tada situacija bila drugačija.
Potpore koje se isplaćuju putem HZ za zapošljavanje doprinijele su očuvanju radnih mjesta i ne bi bilo korektno kad bi pokušali umanjiti značaj tih potpora. Nažalost, Vlada je Odluku o nastavku tih potpora donašala iz mjeseca u mjesec i to početkom mjeseca za tekući mjesec. Nije bilo dugoročne strategije koja će jamčiti poslodavcima da dok god prihodi ne dosegnu npr. 50% prihoda iz 2019. godine će dobivati potpore. Da se znalo kakve će biti potpore, da se znalo do kada će biti potpore te uvjeti pod kojima će se ostvarivati potpore, možda bi i poslodavci drugačije reagirali i pravovremeno si osigurali dovoljan broj kadrova za sezonu.
Svi su zakazali, a sada ispaštaju radnici koji nerijetko rade i iznad 15 sati dnevno, uz istu ili manju plaću, odnosno primanja koja su imali prije dvije godine, a istovremeno inflacija raste!
Zbog vatrogasnih mjera koji su donosili i poslodavci i Vlada RH, umjesto dugoročnih planova kojim bi se sačuvala ne samo radna mjesta već i iskusan i kvalitetan kadar, danas imamo paničnu situaciju gdje se radnici traže na sve strane od Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Albanije, do Indije, Filipina, Ukrajine, čak do Nepala. U pravilu radnika bez iskustava, bez traženih kvalifikacija i kvalitete za koje je potrebna radna dozvola, a zbog čega se situacija dodatno komplicira jer administracija traje dugo. Naravno da radnici iz EU ne dolaze u Hrvatskoj jer su plaće ispod onoga što imaju u tim zemljama. I stoga sam uvjerena da ćemo se ubuduće morati suočiti s dodatnim pitanjem: kako održati kvalitetu?
U Sindikatu Istre, Kvarnera i Dalmacije smatramo da pod hitno treba održati zajednički sastanak predstavnika svih sudionika, sindikata, poslodavaca, ministarstva turizma i ministarstva rada, odnosno predstavnika Vlade RH radi donašanja dugoročnih i konkretnih mjera. Jer nakon sezone koja možda može i trajati uobičajeno do konca rujna, do iduće sezone slijedi predugi period, a stalni radnici neće moći kumulirati dovoljan broj sati za preraspodjelu do iduće sezone niti će sezonski radnici osigurati dovoljan neprekidni staž radi broj ispunjavanja uvjeta za ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlene. Ako zajednički ne donesemo prave mjere, iduća sezona biti će još gora u pogledu nedostatka radne snage.

Sporazumom do novčanih nagrada u Maistri

Maistra
U Maistri su socijalni partneri dogovorili još jedan Sporazum. Ovaj put o dodjeli novčanih nagrada u srpnju i kolovozu, te kriterijima za isplatu tih nagrada. Uz plaću za lipanj radnicima će se isplatiti 1.000,00 kuna, a uz plaću za srpanj u kolovozu još 1.200,00 kuna.
Nagrada će se isplatiti zbog povećanog obima rada do kojeg je došlo zbog nedostatka radne snage na tržištu i pripreme ljetne sezone pod izvanrednim okolnostima. Nagrade u navedenom iznosu isplatiti će se radniku koji je nije bio na čekanju, bolovanju ili na korištenju sati iz preraspodjele više od 40 sati, da mu nije izdana opomena ili upozorenje na obveze iz radnog odnosa, odnosno nije otkazao, niti mu je otkazan ugovor o radu. Radnik kojemu je radni odnos počeo tijekom mjeseca pa nije ostvario puni fond sati, isplatiti će se nagrada u razmjernom djelu.
Nadamo se da će rezultati poslovanja biti dobri, čime bi se stekli uvjeti za produženje nagrade i u rujnu.

Zahtjev Upravi Valamar Riviere za isplatu neoporezivih nagrada tijekom sezone

Predsjednica SIKD-a Marina Cvitić uputila je zahtjev Upravi Valamar Riviere da unatoč tome što se nisu stekli uvjeti da se Sporazum iz veljače 2021. stavi van snage, isplati radnicima neoporezive nagrade za najintenzivnije mjesece u sezoni, od lipnja do rujna. U dopisu navodi kakao su sindikati pokazali veliko razumijevanje, ali i odgovornost kako prema poslodavcu tako i prema radnicima za vrijeme ove korona krize. Unatoč tome što su prioritetni ciljevi bili očuvanje radnih mjesta, likvidnost i dugoročna stabilnost kompanije, sindikati nisu uvijek imali razumijevanje radnika. Međutim, i to je bilo očekivano.
Unatoč velikoj neizvjesnosti, sezona je počela, kasnije nego u normalnim uvjetima, ali je ipak počela i u SIKD-u se nadamo da neće biti „naprasno“ prekinuta kao i prošle godine. Pojavio se i očekivani problem nedostatka radnika, posebno kvalitetnih. Zbog toga svi radnici koji sada rade moraju raditi povećanim intenzitetom, veći broj sati, možda i više nego je zakonom dozvoljenom. Radnici imaju razumijevanja, znaju da moraju ispuniti očekivanja gostiju, jer u ovakvoj situaciji svaki nam je gost bitan. Međutim, očekuju da se njihov trud nagradi. Gotovo sve turističke kompanije imaju iste ili slične probleme, i gotovo u svim kompanijama, u nekima ranije, a u nekim nedavno, Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije je dogovorio sa poslodavcima da će se tijekom ljetnih, intenzivnih mjeseci, radnicima isplatiti neoporezive nagrade, kako bi se nagradilo njihov doprinos.
Uvažavajući trenutnu situaciju nedostatka radnika i povećani angažman zaposlenih, predsjednica SIKD-a Marina Cvitić zamolila je da poslodavac razmotri mogućnost isplate neoporezivih nagrada najmanje za period od lipnja do rujna 2021., odnosno da Uprava uloži maksimalne napore da se iz poslovanja Društva radnicima isplati određeni vid nagrade, te da zajedno sa sindikatima, potpisnicima Kolektivnog ugovora utvrdi iznose i kriterije za dobivanje nagrade.
Na taj način zaposlenim radnicima poslali bi jasnu poruku da se njihov trud i doprinos prepoznaje, a možda bi na taj način, privukli i dodatan broj sezonskih radnika, čime bi se olakšalo onima koji su već preopterećeni.
Valamar 1

Predsjednica SIKD čestitala novom gradonačelniku Pule Filipu Zoričiću

Pula

 

Predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić obratila se pismenim putem novom gradonačelniku Filipu Zoričiću, kojim putem mu je ujedno čestitala na izboru i povjerenju kojeg su mu dali građani Pule, te ga pozvala na buduću suradnju i predložila susret.

Namjera je da gradonačelnika ukratko upozna sa načinom rada i djelovanja SIKD-a koji djeluje u gotovo svim poduzećima i ustanovama gdje je Grad Pula vlasnik ili osnivač, te u tim poduzećima i ustanovama ima potpisane kolektivne ugovore, čime je nezaobilazan socijalni partner gradskoj upravi.

U ovim izazovnim, gotovo neizvjesnim vremenima socijalni dijalog ne samo da je važan, već i neophodan, pa je cilj Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije da uspostavi korektne i partnerske odnose za koje je potreban i neposredni kontakt sa novo izabranim gradonačelnikom.

Filipu Zoričiću, predloženo je da u skladu sa svojim raspoloživim vremenom, ali u što kraćem roku, nađe vremena za kratak sastanak, kako bi ga predstavnici SIKD-a upoznali sa stanjem radnih prava i razinom socijalnog dijaloga u trgovačkim društvima i ustanovama u kojima djeluje sindikat, ali i da dogovore smjer daljnjeg zajedničkog djelovanja.

U dopisu je naglašeno kako će se SIKD truditi da se odnos sa gradonačelnikom u narednom razdoblju temelji na međusobnom uvažavanju i povjerenju, što je preduvjet dobrih partnerskih odnosa.

Ugovoreni dodaci uz plaću u Maslinici d.o.o. Rabac

Maslinica  pict

Unatoč veoma složenoj situaciji u Maslinici d.o.o. Rabac, Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije je sa poslodavcem dogovorio dodatak uz plaću u najintenzivnijim mjesecima ljetne sezone.

Sa plaćom za lipanj isplatiti će se 1.000,00 kuna, sa plaćom za srpanj 500,00 kuna, odnosno uz ugovoreni dodatak Kolektivnim ugovorom sa plaćom za srpanj isplatiti će se 1.500,00 kuna, kao i za kolovoz, a za rujan će se isplatiti dodatak u iznosu od 1.000,00 kuna.

Pravo na navedene iznose ne pripada radnicima koji imaju koeficijent 3,50 i više, odnosno radnicima koji imaju ugovorom o radu ili ugovorom sa posebnim ovlastima i odgovornostima ugovorenu plaću 12.000,00 kuna bruto ili više.

Ukoliko radnik ne ostvari ukupan mjesečni fond sati efektivnog rada, ostvaruje pravo na dodatak u iznosu koji je razmjeran, odnosno proporcionalan ostvarenim satima rada.

Na taj način radnicima će se isplatiti cjelokupni neoporezivi iznos predviđen Pravilnikom o porezu na dohodak.