Priopćenje SIKD-a: Valamar Riviera d.d. Poreč i Plava Laguna d.d. Poreč božićnicama i prigodnim nagradama u borbi za svakog radnika

Detalji

Kategorija: Vijesti

Objavljeno: Srijeda, 07 Studeni 2018 08:46

Povodom odluka dviju najvećih turističkih kompanija u Istri o isplati božićnica radnicima, predsjednica SIKD-a Marina Cvitić poslala je danas medijima Priopćenje sljedećeg sadržaja:

Radnici dvije najveće turističke kompanije u Istri, Valamar Riviere iz Poreča, na destinacijama Rabac, Poreč, Krk i Dubrovnik, kao i Plave Lagune u Poreču i Umagu, dobit će božićnice.

U Valamar Rivieri socijalni partneri su 05.11.2018. godine dogovorili božićnicu ovisno o odrađenim satima:
1. u neto iznosu od 1.700,00 kuna svim stalnim radnicima i radnicima koji su tijekom 2018. godine bili u radnom odnosu najmanje 10 mjeseci
2. u neto iznosu od 1.400,00 kuna svim radnicima koji su tijekom 2018. godine bili u radnom odnosu najmanje 7 mjeseci ;
3. u neto iznosu od 600,00 kuna svim radnicima koji su tijekom 2018. godine bili u radnom odnosu najmanje 5,7 mjeseci .
4. u neto iznosu od 400,00 kuna svim radnicima koji su tijekom 2018. godine bili u radnom odnosu najmanje 4,3 mjeseci .
Tako će ukupno, prema sadašnjim podacima, preko 4500 radnika, odnosno 80% svih radnika koji su radili u Društvu, ostvariti pravo na božićnicu, od čega nešto manje od 2000 radnika u iznosu od 1.700,00 kuna.

U Plavoj Laguni kolektivnim ugovorom je utvrđena obveza isplate božićnice u maksimalno neoporezivom iznosu od 2.500,00 kuna, a pravo na razmjerni dio božićnice ostvaruju radnici koji su u tekućoj godini radili kraće od 12, a duže od dva (2) mjeseca, pa će minimalna božićnica za one koji su radili svega dva mjeseca iznositi najmanje 400,00 kuna.
Nadalje, i u jednoj i drugoj kompaniji, temeljem kolektivnog ugovora, radnici ostvaruju dar u naravi u maksimalno neoporezivom iznosu od 600,00 kuna, te dar djetetu do navršene 15-te godine starosti, također u maksimalno neoporezivom iznosu od 600,00 kuna.
I jedna i druga kompanija isplatile su svojim radnicima regres za godišnji odmor, ali i jednokratne isplate tijekom sezone. Valamar Riviera isplatila je regres u iznosu od 52,00 kuna neto po danu godišnjeg odmora te 300,00 kuna neto s plaćom za srpanj, dok Plava Laguna isplaćuje regres za GO u visini od 70,00 kuna bruto po danu GO te jednokratne isplate po 500,00 kuna bruto za lipanj i srpanj.
U Sindikatu Istre, Kvarnera i Dalmacije pozitivnim ocjenjujemo postignute dogovore s upravama ovih turističkih kompanija. Jednokratne isplate i nagrade mogu biti i jesu motivirajući faktor za pridobivanje radnika za narednu turističku sezonu. Međutim, plaća i uvjeti rada, pa i smještaja sezonskih radnika, bit će odlučujući faktor, što je pokazala i ova turistička sezona. Kompanije koje su stvorile adekvatne uvjete smještaja sezonskih radnika, koje su radnicima nudile veće i bolje plaće, unatoč velikoj konkurenciji zbog nedostatka radnika, nisu imali teškoća s osiguranjem dovoljnog broja radnika. Naredna godina biti će u tom pogledu još izazovnija, pa će Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije u pregovorima koji nam predstoje kocem ove godine i početkom naredne godine odlučno tražiti veće plaće. Sve turističke kompanije, uključujući i ove dvije, ostvarile su i ove sezone izvanredne financijske rezultate i dobiti, pa odgovarajuće, odnosno značajnije povećanje plaće ne bi trebalo predstavljati problem. U SIKD-u smatramo da bi veće plaće i druga materijalna prava radnika bile motivirajući faktor da se vrate oni radnici koji su svoju egzistenciju odlučili rješavati izvan RH. U tom smislu očekujemo od vlasnika turističkih kompanija da dio dobiti usmjere u materijalna prava radnika, a od Vlade RH da uspostavi takav porezni tretman koji će omogućiti veće neoporezive isplate (13. plaća, topli obrok, regres za godišnji odmor, viši iznosi dosadašnjih neoporezivih davanja ...) čime bi se potaklo poslodavce na veće nagrađivanje radnika. Ono po čemu je hrvatski turizam bio poseban i prepoznatljiv i u EU i u svijetu je da su tu radili naši radnici, domicilni radnici koji su na goste znali prenijeti našu tradiciju, našu kulturu i identitet, nešto što uvozna radna snaga nikada neće moći. I stoga se u SIKD-u protivimo uvozu radnika iz drugih zemalja. To smo odlučno rekli na sastanku s Ministrom rada i mirovinskog sustava Markom Pavićem koncem listopada, a isto ćemo zastupati i na sastanku s Ministrom turizma Garijem Capellijem na najavljenom sastanku 20. studenog ove godine na temu „Analiza zapošljavanja u turizmu i ugostiteljstvu u 2018. godini, te prijedlog mjera i aktivnosti za sljedeću 2019. godinu."

Savjetovanje za povjerenike i radnička vijeća u Topuskom

Detalji

Kategorija: Vijesti

Objavljeno: Ponedjeljak, 29 Listopad 2018 09:29

Savjetovanje na teme sindikalnih izazova te iskustava i problema u radu radničkih vijeća, održano od 26. do 28. listopada u Tom Termama u Topuskom, i ove godine okupilo je brojne sindikalne povjerenike i članove raničkih vijeća iz redova Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije. Prijavilo se više od 120 sudionika. Uz zanimljivu prezentaciju naznačenih tema, Marina Cvitić iskoristila je brojnost sudionika Savjetovanja i za neposrednu komunikaciju u svojstvu nove predsjednice Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, pri čemu je posebno istaknula da je, uz potrebu jačanja radničke svijesti i solidarnosti, edukacija zasigurno jedna od trajnih i prioritetnih  zadaća SIKD-a.

Konferencija na temu Turizam danas i sutra – bez predstavnika sindikata i radnika

Detalji

Kategorija: Vijesti

Objavljeno: Četvrtak, 18 Listopad 2018 11:09

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Konferencija na temu Turizam danas i sutra – bez predstavnika Sindikata i radnika

U organizaciji Glasa Istre, u Poreču 19. listopada 2018. godine, održava se konferencija na temu: Turizam danas i sutra; dovode li novi projekti i nove goste, te koje su granice razvoja.
Zanimljivo je da je glavni pokrovitelj skupa Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, a sudjelovanje je moguće isključivo uz pozivnicu.

Na konferenciji o turizmu koja se dešava u najturističkoj regiji koja ostvaruje više od 1/3 turističkog prometa u Hrvatskoj; u djelatnosti gdje je presudan faktor uspjeha radnik-čovjek; u regiji i u djelatnosti gdje je sindikalna organiziranost na visokoj razini, ni organizatori ni pokrovitelji nisu našli za potrebu da pozovu predstavnike radnika, odnosno sindikata. Poziv na konferenciju barem nije dobio Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije koji je većinski sindikat u turizmu u ovoj regiji. Toliko o tome koliko ovo ministarstvo i ova Vlada vode brigu o radnicima koji su gorući problem u Hrvatskom gospodarstvu, a posebno u ovoj djelatnosti. Ništa manju odgovornost nemaju suorganizatori, odnosno partneri, a posebno poslodavci iz ove djelatnosti.
Koje su granice razvoja hrvatskog turizma, bez domicilnih radnika? Zašto se na takvoj konferenciji ne želi čuti glas radnika? Možda je to i pokazatelj zašto nam radnici bježe u druge zemlje raditi isti posao za koji postoji potreba u HR? Da li su niske plaće jedini razlog zbog čega naši radnici odlaze ili je posrijedi i nešto drugo? Da li nam dolazi vrijeme da naše radnike koji znaju povijest, kulturu, tradiciju, zamijenimo radnicima iz Sirije, Afganistana ili Filipina? Da li nestaje ono po čemu je naš turizam bio prepoznatljiv i poznat, da su u njemu radili domicilni radnici, hrvatski radnici?

Godinama nas se uvjerava da treba ulagati u objekte, da treba podići kvalitetu (čime se slažemo), da će porast kvalitete dovesti do porasta prihoda; da će porast prihoda utjecati na mogućnost povećanja plaća. Da li je to baš tako? Da, činjenica je da treba ulagati u objekte, da treba podići kvalitetu usluga, da samo to može povećati prihode. A hoće li s povećanjem prihoda doći i do povećanja plaća, druga je priča. Hotelski sektor je privatiziran, a vlasniku je bitan samo profit odnosno dobit. Dok nije funkcioniralo tržište rada, na račun niske cijene rada, vlasnici su povećavali dobit, postali su nezasitni. I sada, u situaciji kada radnika nema, a nema ih jer su ih svojim ponašanjem otjerali, još uvijek nisu svjesni da radnika treba platiti, da taj radnik ima pravo na gotovo istu plaću kao što ima radnik u Njemačkoj, u Irskoj, u Austriji ... Kažem ima pravo upravo iz razloga što financijski rezultati hotelijera to omogućuju, samo što bi se vlasnici trebali i trebaju se odreći djela tog profita u korist radnika. Ali oni to nisu spremni jer očekuju povećanje kvota za uvoz radnika, uvoz stranih radnika, koji ne poznaju naše tradiciju, koji ne poznaju našu kulturnu baštinu, našu povijest, naše prednosti. Uvoz radnika koji zarađenu plaću u našoj zemlji neće trošiti u našoj zemlji, već u svojoj.

Pa se postavljaju pitanja: Što očekujemo od našeg turizma, za koga gradnja novih hotela i turističkih resorta? Da li je to u interesu naših građana? Vlasnici turističkih kompanija su u pravilu stranci, profit i dividende koje proizlaze iz profita odlaze van naše zemlje, velikim dijelom i prehrambeni artikli, ali i ostali proizvodi koji ulaze u turistički sektor uvoze se, a onda u konačnici u tim hotelima nećemo imati hrvatske radnike?

Odnosno imati ćemo i dalje potplaćene domaće radnike te strane radnike koji, u pravilu, ne mogu zadovoljiti traženu kvalitetu usluge, što će u konačnici rezultirati opadanjem kvalitete usluge, a krajnji rezultat bi mogao biti padanje interesa za turizam u Hrvatskoj.

Da li nam to treba?

Kada već nismo pozvani na Konferenciju da možemo javno iznijeti svoje stavove po ovoj temi, očekujemo da se ipak o tome razgovara. A možda je ipak razlog zašto nismo pozvani na konferenciju bojazan da bi o tome progovorili.
Ipak se nadamo da će moderator ove konferencije sjetiti se i ovog problema.

Predsjednica:
Marina Cvitić, v.r.

Osnažimo socijalni dijalog - suzbijmo rizik neznanja

Detalji

Kategorija: Vijesti

Objavljeno: Utorak, 16 Listopad 2018 11:35

U sklopu projekta "Osnažimo socijalni dijalog - osigurajmo budućnost" koji se financira iz Europskog socijalnog fonda Hrvatska udruga radničkih sindikata, kao nositelj Projekta, za članove sindikata udruženih u HURS organizira u Puli, u Domu hrvatskih branitelja, u ponedjeljak 22. listopada 2018. godine u 10 sati, edukaciju pod nazivom "Osnažimo socijalni dijalog - suzbijmo rizik neznanja". Teme edukacije su osnovna prava iz Zakona o radu, osnove sudjelovanja radnika u odlučivanju, radničko vijeće, sindikalni povjerenik. Za 30 sudionika organiziran je ručak. Projekt, inače, organizatora obvezuje na održavanje tri ciklusa edukacije.