Izvješće o radu Sindikata Istre i Kvarnera u 2012. godini

IZVJEŠTAJ O RADU ZA 2012.


Kao što smo prije godinu dana i bili nagovijestili, naše sindikalne bitke, nažalost, bile su 2012. godine unaprijed ograničene stalnim pogoršanjem gospodarskog stanja. Zato su, tek u manjoj mjeri, završavale uspjesima u poboljšanju standarda naših članova.

U aktivnostima kolektivnog pregovaranja, nastavljen je negativan proces minimalnog povećanja plaća, od 1% do maksimalno 3%, što svakako nisu bili naši ciljevi, a još manje želje sindikalnih pregovarača koji su se često morali zadovoljiti i činjenicom da su uspjeli spriječiti namjere poslodavaca za smanjivanjem ranije dosegnutih materijalnih prava.
Uobičajeno je potpisano ili aneksima dopunjeno više „kućnih“ kolektivnih ugovora; Raskinut je  jedan kolektivni ugovor, u PPC-u Buzet, ali je u postupku mirenja poslodavca sa sindikatima ponovo potpisan.  

Slučaj P.P.C-a treba istaknuti kao pouku jer je to bio primjer sindikalno lošeg pregovaračkog rada u uvjetima djelovanja više sindikata u jednom društvu i rijedak slučaj u kojem se poslodavac koji je pokrenuo mirenje pokazao kao „pozitivac“. Zbog pogrešnog sindikalnog taktiziranja, pod diktatom većinskog Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijskog sindikata dogodilo se da se, umjesto privremenog smanjivanja prava iz Kolektivnog ugovora koje je prvotno tražio poslodavac, a o čemu sindikati nisu uspjeli postići zajedništvo, poslije nekoliko nepotrebno izgubljenih mjeseci dobilo smanjenje i to na duži rok.

Slično kolektivnim pregovorima, teška je prošle godine ( kao i one prethodne) bila i borba za članstvo. U stalnom povećanju broja nezaposlenih koji je krajem godine u Istarskoj županiji prešao više nego alarmantnih 10000, nažalost, ima i nekadašnjih naših članova. Iako gubitak članstva zbog gospodarskih razloga odnosno prestanka rada i smanjenog opsega rada poslovnih subjekata u kojem imamo članove ipak nije bio takvih razmjera da bi ugrozio SIK, borba za članstvo bila je tijekom prošle godine naša druga najveća zadaća i imperativ. Uz veliki trud uspijevamo tu bitku voditi s rezultatima koji organizaciju brojčano i dalje održavaju stabilnom. Tijekom prošle godine, usprkos vrlo negativnim gospodarskim pokazateljima, osnovane su tri nove sindikalne podružnice, nijedna nije ugašena.   

Za razliku od  očekivanog i prihvatljivog prirodnog procesa gubitka članova zbog umirovljenja, neočekivano smo se morali suočiti sa činjenicom da su, zbog teškog života, ljudi počeli štedjeti na svakoj kuni pa tako i na onoj sindikalnoj članskoj, što je negativno utjecalo na porast članstva. Bilo je, u malo većem broju negoli prethodnih godina, i iščlanjivanja, uglavnom pojedinačnih. Uz pad standarda i neimaštinu, na iščlanjivanje su  djelomično utjecali  i skromni sindikalni uspjesi na poboljšanju radničkih prava, ali vjerojatno i nastavljena loša  situacija na hrvatskoj razjedinjenoj sindikalnoj sceni, usprkos nekoliko zajedničkih okupljanja središnjica protiv Vladinih poteza usmjerenih na smanjivanje prava iz kolektivnih ugovora.

Svaki je pad članstva zabrinjavajući i organizaciji nameće obvezu da se s takvim problemom odmah uhvati ukoštac.
Posebno nas mora zabrinuti što je najveća i prevelika brojka od preko 100 iščlanjenih radnika evidentirana u Uljaniku i to ne zbog gubitka radnih mjesta. Aktivnost SIK-a  u Uljaniku godinama je bila jednim od najboljih primjera kako treba podružnica raditi. Prošle je godine, međutim, jedinstvo višegodišnjeg uspješnog sindikalnog rada (više sindikalnih podružnica koje su djelovale kroz posebnu podružnica Uljanika s članstvom naraslim na više od 1100) ozbiljno narušeno pogoršanim odnosima između zajedničke podružnice i podružnice Brodogradilište, odnosno poremećenim odnosima njihovih predstavnika koje je zasigurno izazvalo i određeni broj iščlanjivanja. Tijekom cijele godine bezuspješno se pokušavalo nastale prijepore  riješiti neposrednim uključivanjem predsjednika i Predsjedništva. Krajem godine podružnica Brodogradilište odlučila je ipak izaći iz zajedničke podružnice Uljanika, ali s obvezom da, sukladno svojoj veličini, nastavi sudjelovati u svemu što bude zajednički interes svih naših članova. Zajedništvo u Uljaniku bit će, u svakom slučaju, temeljem i budućeg organizacijski promijenjenog djelovanja SIK-a kroz Koordinaciju podružnica na čelu s koordinatorom, umjesto dosadašnje zajedničke podružnice.
   
Nakon što tri godine redovito upozoravamo, s punom odgovornošću možemo sada ustvrditi da je tripartitni socijalni dijalog i socijalno partnerstvo koje je trebalo promicati Gospodarsko socijalno vijeće tek mrtvo slovo na papiru, barem što se tiče Istarske županije;  malo je bolje u Primorsko-goranskoj županiji. Dok se 2011. godine to tijelo u Istarskoj županiji sastalo samo jedanput, prošle godine nije sazvana nijedna sjednica. Iz toga bi se moglo, ali posve pogrešno, zaključiti da u Županiji nema problema kojima bi se trebali pozabaviti  socijalni partneri jer problema itekako ima. Usprkos tomu što je porast nezaposlenih odavno probio granicu za uzbunu nijednom se nije sastalo ni Savjetodavno vijeće pulskog Zavoda za zapošljavanje, što također potvrđuje da vlast nije zaokupljena sadržajem već formom kojom u javnosti želi ostaviti  dojam spremnosti za rješavanje problema kroz socijalni dijalog.

Ignoriranje  sindikata već je postalo pravilo i u ponašanju uprava na svim razinama u Istarskoj županiji. Pulska gradska uprava preko tužbi komunalnih poduzeća Pula Herculanee i Pulaprometa za nezakonitost štrajka 2009. godine, bitku protiv SIK-a još uvijek uporno vodi na sudu. Zbog izostanka socijalnog dijaloga i suradnje najviše trpe pulski građani i radnici u gradskim tvrtkama, kojima je život u Gradu sve skuplji, a dosegnuta radnička prava sve ugroženija.
Uz izuzetak rijetkih poziva za neke protokolarne skupove, iz Skupštine Istarske županije već nekoliko godina za SIK nema poziva na sjednice Skupštine. Uzroci takvom stanju kriju se u različitim pogledima na probleme, kritičkom odnosu SIK-a prema  potezima vlasti i njegovom nepristajanju da nosi „ružičaste naočale“ u pogledima na gospodarsko i društveno stanje koje ga okružuje na svim razinama, ne samo na nacionalnoj. Politički smišljenu utopijsku iskrivljenu sliku Istre kao «najrazvijenije» hrvatske županije  i dalje demantiraju  podaci o  prosječnoj plaći na razini ili ispod republičkog prosjeka, o najskupljem životu prema cijenama, o pretežito nekvalitetnim radnim mjestima s ugovorima na određeno vrijeme u turizmu i trgovini, odnosno na poslovima sezonskog karaktera, o tome da brojka od 2500 nezaposlenih po ljeti raste na preko 10 tisuća zimi. Stoga valja ponoviti ono što je naglašeno i u prošlogodišnjem izvještaju: Sredina s takvim karakteristikama  ne može čovjeku i obitelji koja živi od svoga rada osigurati pristojan život. Istina je da je Istra nakon političkih promjena 90-tih imala puno bolju podlogu za razvoj, što su oni koji su u proteklih dvadeset godina vodili Hrvatsku, ali i Istru «uspješno» uništili. Činjenica kojom se političari vole hvaliti, o tome da je Istra najveći hrvatski izvoznik, zahvaljujući najviše brodogradnji i Uljaniku, zapravo zamagljuje istinu da je u Istri, od nekad uspješne i bogate industrijske proizvodnje koja je osiguravala gospodarsku stabilnost i razvoj, koja je poticala malo i srednje poduzetništvo i obrt, preostalo tek nekoliko jačih gospodarskih subjekata, što donosi vrlo neizvjesnu budućnost. Neizvjesnost dodatno podcrtava oslanjanje na turizam kao ključnu granu razvoja koja po našem mišljenju to ne može i ne smije biti, ne samo zbog sadašnje nekonkurentnosti i podložnosti raznim utjecajima, nego i zbog činjenice da je aktualni turizam u kojem se malo ili nikako ne poštuju suvremeni turistički standardi i odnosu prema radnicima, sve veća nevidljiva tvornica koja uz ogromne profite vlasnicima proizvodi i velik broj invalida. Kako značajni dio članstva SIK-a pripada upravo turizmu  naša su uvjerenja duboko utemeljena u iskustvima s kojima smo se suočavali u toj djelatnosti. Zato SIK kontinuirano javno upozorava da vlasnici turističkih kuća, koji iz turizma izvlače ogromne profite na leđima radnika te velikim plaćama neprimjereno nagrađuju svoje menađere, ne zaslužuju povlašteni položaj koji im se sada daje. Štoviše, sustav bi trebao biti postavljen tako da ih se prisili da puno više nego sada pridonose rješavanju hrvatskih gospodarskih problema.       

Prema izvještajima triju odvjetničkih ureda preko kojih se pruža našim članovima pravna zaštita u radnim sporovima može se zaključiti da se još uvijek kroz sudske sporove predugo čeka na pravdu koja ipak, u većini slučajeva, bude na strani oštećenog radnika.
Tako je bilo i u slučaju pravne borbe za povratak na posao sindikalnog povjerenika u pulskom Vodovodu kojemu je poslodavac bio nezakonito otkazao, a koji je nakon jednogodišnje upornosti sindikata prošle godine vraćen u Vodovod. Nažalost ovaj slučaj, o kojemu je bilo puno napisa u novinama i zbog kojeg se na Sudu zbog kaznene tužbe direktora Vodovoda našao i predsjednik SIK-a ( koja je riješena u korist SIK-a) nije samo primjer mukotrpne i uspješne sindikalne borbe za pravo radnika i sindikata. Ovaj je slučaj postao i do tada neviđeni primjer sindikalne nelojalnosti i razočarenja s kojom smo se morali suočiti zbog postupka bivšeg povjerenika koji se po povratku na posao iščlanio iz Sindikata iz kojeg mu se beskompromisno pomagalo svim sindikalnim sredstvima, od prosvjeda do materijalne i pravne pomoći.     
 
Osim nastavljene višegodišnje suradnje kroz susrete sa slovenskim sindikalcima Obalne sindikalne organizacije iz turizma te djelovanja kroz središnjicu HUS, SIK prošle godine nije imao značajnijih samostalnih aktivnosti na sindikalnom međunarodnom planu. Odnosi sa SSSH-om s kojim SIK dijeli sindikalni prostor Istre, usprkos prošle godine pokrenutoj inicijativi za udruživanje SSSH-a i HUS-a, na terenu, u aktivnostima kolektivnih pregovora gdje se zajednički nastupalo, uglavnom su, uz manja podmetanja, ostali na razini koja se može ocijeniti: „tolerantno i suzdržano“. S obzirom na brojne primjedbe s terena iz obiju središnjica te rasprava na predsjedništvu HUS-a  projekt udruživanja dviju središnjica vjerojatno neće biti realiziran, ali konačnu odluku treba donijeti Vijeće HUS-a. U međuvremenu krajem godine, prema Zakonu o kriterijima za sudjelovanje u tripartitinim tijelima i reprezentativnosti za kolektivne pregovore, u Hrvatskoj je, na inicijativu NHS-a pokrenuto prebrojavanje članstva središnjica radi utvrđivanja njihove reprezentativnosti. Kao član HUS-a uključio se i SIK  te je do zakonskog roka 17. Siječnja svojoj središnjici dostavio potrebne potvrde o broju svojih članova iz svih svojih podružnica i društava u kojima djeluje. Očekuje se da će HUS zadovoljiti kriteriji za reprezentativnost.  
Kada se u novu godinu uđe s teretom od preko 350 tisuća nezaposlenih u Hrvatskoj ( sada već i  preko 360 tisuća), negativnim predznakom BDP-a, indeksima smanjenih plaća, ukinutim ili smanjenim materijalnim pravima većine radnika, rastućim indeksima cijena i unutarnjeg i vanjskog duga, urušenim socijalnim, prosvjetnim i zdravstvenim sustavom – onda je nepotrebno uopće reći da je i s prošlom godinom nastavljeno loše razdoblje za hrvatskog radnika i građanina, za ono malo gospodarstva što je uspjelo preživjeti. Ništa ne ukazuje da se  ove godine kada ulazimo u Europsku uniju možemo nadati nečem boljem. Sigurni smo da Europska unija ne može biti recept za izlječenje Hrvatske jer da Europa ima recept primijenila bi ga najprije na sebi. Televizijske slike prosvjeda širom svijeta i prošle su godine, još više nego pretprošle, svakodnevno svjedočile da recepta nema za izlječenje prebolesnog i sebi proturječnog sistema liberalnog kapitalizma. Do spoznaja da stezanje „kajša“ i smanjivanje potrošnje  ne rješava ništa već samo stvara nove krize  dolazi sve veći broj onih koji kreiraju svjetsku ekonomiju. Pored svega navedenog pogrešno je očekivati da će netko drugi, bez vlastitog interesa, rješavati naše hrvatske probleme, koje smo samo proizveli,  uništavajući svoje gospodarstvo u posljednjih dvadeset godina.   

Slijedom navedenog izvjesno je da u ovoj godini nastavljamo s teškom borbom, možda još i težom od prošlogodišnje, jer nam je već najavljeno slanje u saborsku proceduru izmjena Zakona o radu  koje, sudeći po zahtjevima poslodavaca za većom fleksibilizacijom tržišta rada odnosno za lakšim otpuštanjima i manjim otpremninama, sigurno neće biti na tragu interesa radnika i sindikata. Koliko ćemo imati snage oduprijeti se, kao što smo 2010. bili  postigli zajedništvom u potpisivanju peticije protiv izmjena Zakona o radu, u velikoj će mjeri ovisiti o jedinstvu sindikata koje do sada nisu uspjeli puno puta pokazati. Optimizam ne ulijeva ni hrvatska aktualna politika s dosadašnjim potezima i asocijalnim odnosom prema sindikatima, ali ni sadašnji odnosi među sindikatima i njihovim središnjicama koji  su, uz stalni gubitak članova zbog gubitka radnih mjesta, dodatno opterećeni novim pravilima igre koje nameće novi Zakon o reprezentativnosti. Ipak, sva objektivna ograničenja u nastojanjima i borbi za radnike ni nama u SIK-u ni sindikatima općenito nikada ne smiju biti izgovorom za skidanje tereta sindikalne odgovornosti koja proporcionalno raste s porastom problema u društvu.   
                                Predsjednik Bruno Bulić

 

ZNAČAJNIJE AKTIVNOSTI PO UREDIMA

URED PULA

Ured Pula objedinjava rad ukupno  39 podružnica, a sindikalnu logistiku pruža članovima u više od 50 društava i ustanova. S izuzetkom Pula Herculanee, u kojoj je minimalno, za 1,2 %, povećana osnovica za obračun plaće, u 2012. godini u drugim komunalnim društvima, Pulaprometu,  Pulaparkingu, Monte Ghiru, Luci Pula i ustanovama Pule,  Castrumu, Dječjem vrtiću Pula, Dječjem vrtiću Rin Tin Tin, Javnoj vatrogasnoj postrojbi Pula, Dnevnom centru za oboljele od CP), nije se uspjelo učiniti pomake na planu povećanja plaća ili poboljšanja prava radnika koja su ostala na razini postojećih kolektivnih ugovora ili pravilnika. Standard radnika u Puli i dalje pada, a za loše poslovanje druga strana opravdanje svojih loših poslovnih rezultata nalazi isključivo u krizi. Proračunski problemi razlogom su što se plaće nisu uspjele povećati ni u drugim gradovima ili općinama u čijim predškolskim ustanovama ili komunalnim društvima  SIK ima članstvo, u Vodnjanu (Petar Pan), Fažani (Sunce, Komunalac), Ližnjanu ( Buba Mara). U Dječjem vrtiću u Medulinu je u studenom osnovana nova podružnica i odmah su provedeni izbori za Radničko vijeć, a slijede pripreme za kolektivne pregovore. U Zračnoj luci Pula, nakon sindikalnih ukazivanja na problematično vođenje ovog Društva u 2011. godini, i dalje vladaju zahlađeni odnosi s Upravom. Sudskom je presudom tužba direktora za klevetu protiv predsjednika SIK-a riješena u korist predsjednika. Usprkos poremećenim odnosima s poslodavcem uspjelo se ipak produžiti kolektivni ugovor koji je isticao te zadržati postojeća prava radnika. Nastavljen je trend smanjivanja članstva u podružnici koja ne uspijeva dobiti nove članove. Zračna luka i  Pulapromet su jedine podružnice s područja ureda Pula koje nisu bile uspješne u povećanju članstva. Promjena takvog stanja bit će svakako imperativ u ovogodišnjim aktivnostima.
Kolektivni pregovori prošle godine otvoreni su i još traju u Luci Pula, Monte Ghiru i Uljaniku. Kolektivni ugovor Uljanika nije se mijenjao petnaest godina, što dovoljno ukazuje na težinu posla u kojem su se našli pregovarači obiju strana pa valja očekivati nešto duže pregovore. Na produženu pregovaračku aktivnost utjecala je i u međuvremenu provedena privatizacija Uljanika po modelu radničkog dioničarstva. Najava Uljanikovog preuzimanja 3. maja čija će operacionalizacija, po svemu sudeći, biti aktualna u ovoj godini, zasigurno će dodatno utjecati na već započet proces organizacijskog  prilagođavanja djelovanja SIK-a u Uljaniku u novim uvjetima. Pripajanje Getroa Mercatoru nije se odrazilo na povećanje članova  naše podružnice u Mercatoru. Posljedica reorganizacije bila je Program viška radnika koji je srećom do sada obuhvatio samo dva naša člana. Nepostojanje Radničkog vijeća je višegodišnji problem ovog Društva čiji nedostatak poslodavac kompenzira korektnom komunikacijom sa više sindikata koji djeluju u Mercatoru, a koji nisu uspjeli postići sporazum oko preuzimanja ovlaštenja radničkog vijeća. U podružnici Shott Boral ( Duran ) zbog sindikalne neaktivnosti provedeni su izvanredni izbori nakon kojih je došlo do pozitivnih pomaka u djelovanju podružnice i porasta članova. Pokrenuta je inicijativa za kolektivne pregovore i provedeni izbori za Radničko vijeće, a dva su sindikata koja djeluju u tom Društvu imenovala Povjereništvo zaštite na radu.  
Voditelj ureda Duško Samsa

 

URED LABIN-RIJEKA

TURIZAM

Iako je teško bilo za očekivati da će se ponoviti sjajna turistička 2011. godina, 2012. godina  godina je nadmašila sva očekivanja. Rezultati su i više nego sjajni. Bilježi se porast dolazaka, broja noćenja, ali i financijskih pokazatelja. Gotovo sve turističke kompanije u kojima djeluje Sindikat Istre i Kvarnera ostvarile su za devet mjeseci do 30% veće prihode, a dobit čak i preko 50% u odnosu na sjajnu 2011. godinu. Unatoč tome, osim dogovorenih prava tijekom 2012. godine, a što je ispod razine poslovanja društava, dodatnih nagrada radnicima gotovo da i nije bilo ili su one podcjenjivačke. O tome je održano nekoliko konferencija za novinare u Puli i Rijeci, o tome su predstavnici SIK-a govorili na svim Skupovima radnika i Skupštinama Sindikata u Rapcu, Poreču i Rovinju. Zaključak je samo jedini: bez radikalnijih aktivnosti i učešća svih radnika, bez još jače sindikalne organiziranosti, standard radnika samo će opadati, a vlasnici će se bogatiti. Plaća koja se povećala u turističkim kompanijama tijekom 2012. godine ispod je porasta troškova života, a početak pregovora u 2012. za cijenu rada u 2013. nije obećavajući. Nažalost, i ovako malo povećanje plaće od 2 do 3%, koje je minorno, bez sindikata ne bi se ostvarilo, posebno u sadašnjim uvjetima gdje je jedini argument poslodavaca okruženje, odnosno gospodarska situacija u RH, sve veća nezaposlenost i smanjivanje prava radnika. Kako je u svim turističkim kompanijama Sindikat Istre i Kvarnera postao većinski sindikat nije dozvolio da se materijalna prava radnika povećaju samo putem jednokratnih nagrada, već je ipak ostvaren i pomak u osnovnoj plaći. Tako je u Plavoj Laguni Poreč plaća povećana od travnja 2012. za 2%, u Maslinici Rabac za isti postotak od svibnja, a u Rivieri Adrii Poreč koja objedinjava Rabac, Zlatni otok Krk i Rivieru Poreč od lipnja. Osim povećanja Plaća u Plavoj Laguni isplaćene su i jednokratne nagrade za lipanj, srpanj i kolovoz, regres za godišnji, božićnica i dar u naravi. Iako je situacija u Plavoj Laguni d.d. Poreč znatno bolja nego u ostalim turističkim kompanijama (omjer stalno zaposlenih u odnosu na sezonske je povoljniji; manje menegerskih ugovora koji su van Kolektivnog ugovora; primanja radnika su nešto veća), osjeća se promjena socijalne politike u Društvu, koja je svih ratnih i poslijeratnih godina bila na zavidnoj razini. Osim toga, zbog kontinuiranog rada sindikalaca (sindikalne povjerenice, predsjednice RV i predstavnika radnika u NO) članstvo je u kontinuiranom porastu. U Riviera Adrii d.d. Poreč tijekom 2012. godine pregovaralo se o novom Kolektivnom ugovoru koji bi objedinio i izjednačio prava svih radnika, neovisno u kojoj destinaciji rade Poreču, Rapcu ili Krku. Sveobuhvatne i zahtjevne pregovore opstruirali su predstavnici STUH-a iz Poreča i Rijeke, pa su nakon sastanka održanog sa predsjednikom i tajnicom STUH-a, napokon  okončani pregovori i potpisan novi kolektivni ugovor. Osim povećanja plaća od 2% dogovoren je i regres za GO, isplata dodatka od 300,00 kuna za srpanj, dodatka od 0,5% u slučaju ostvarenja GOP, koji je nažalost iznosio samo oko 150,00 kuna. Najbitnije je da je dogovoreno  da se visina osnovne bruto plaće primjenom novog KU  ne umanjuje, a KU, kao i primjena povećanja plaća, primjenjivat će se i na radnike koji imaju ugovorenu plaću u bruto iznosu (a ne koeficijent) čime je Kolektivnim ugovorom obuhvaćeno 96% radnika Društva. Prepoznatljiv rad u podružnici, gdje je SIK organizirao i humanitarne akcije za pomoć našim članovima, rezultirao je daljnjim povećanjem članstva.  Izuzetno dugi pregovori u Istraturistu Umag, koji su u momentima bili gotovo na rubu ucjene, završeni su  koncem listopada, a plaće su povećane za 2,2%. Nažalost, zbog izmjene obračuna naknade prijevoza od 1. siječnja 2013. godine, povećanje plaće neće biti prepoznatljivo, pa su upornošću SIK-a koji u tom momentu nije bio većinski sindikat, ipak dogovorene i jednokratne isplate za rujan u visini od 550,0 kuna, božićnica u iznosu od 800,00 kuna, a za 2013. godinu i Uskrsnica u iznosu od 500,00 kuna. U Maistri Rovinj nažalost nismo uspjeli povećati osnovnu plaću, ali je dogovoreno da se počevši od 1. lipnja 2012. godine radnicima s plaćom isplaćuje i dodatak u visini 2%, dodatak za srpanj u visini od 500,00 kuna, a, ukoliko se ostvare planirani rezultati, koncem godine pregovarat će se o povećanju plaća u istom iznosu. Nažalost, iako su rezultati ne samo ostvareni već i premašeni, poslodavac odbija povećati osnovnu plaću, već i dalje namjerava isplaćivati dodatak od 2%. Pored utvrđenog regresa za GO, radnicima je isplaćena i božićnica u iznosu koja se dijelom isplatila u novčanom iznosu, a djelom u naravi. Novi Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti sindikata  nažalost već je pokazao svoje slabosti i mogućnost da manjinski sindikati opstruiraju pregovore. To se naročito pokazalo u turističkim kompanijama Riviera Adrii, Plavoj Laguni i Maistri, gdje je STUH odugovlačio sa potpisivanjem Sporazuma o zajedničkom nastupu prema poslodavcu, a bez kojeg nije bilo moguće ni podnijeti inicijativu za pregovore.  Upravo zbog toga, pregovori koji su trebali biti započeti u studenom 2012. godine o cijeni rada, za 2013. g. nisu započeli (osim u Maistri). Međutim, već iz početnih razgovora koji znače tek upoznavanje s rezultatima prethodne godine i planova, odnosno budžeta za narednu godinu i postavljanje zahtjeva sindikata, razvidno je da će, neovisno o nizu olakšica koje su dane turističkim kompanijama, ponude poslodavaca biti poražavajuće, gotovo ponižavajuće. Stoga u Sindikatu Istre i Kvarnera planiramo provesti anketu među radnicima da li su spremni radikalnijim aktivnostima (prosvjedom ili štrajkom) ukazati na neprihvatljivi položaj turističkih radnika kako bi poslodavce primorali na značajnije povećanje plaće koje bi jamčilo barem zadržavanje dosadašnjeg standarda radnika. Kod ostalih turističkih kompanija, nezakonitost u radu kod poslodavca FIO&D, odnosno u hotelu Croatia u Dugoj uvali nastavljena je i u 2012. godini, a nadležne institucije (državni inspektorat i prekršajni sudovi) ni uz stalna upozorenja sindikata nisu odradili svoj posao. Nema ni jednog pravomoćnog rješenja zbog utvrđenog kršenja zakonskih propisa  ni u tom Društvu,  ni u Maslinici d.o.o. Rabac gdje je državni inspektorat još tijekom 2010. godine utvrdio nepravilnosti, ali ni u Liburnia Riviera hotelima d.d. Opatija, gdje su nepravilnosti utvrđene inspekcijskim nadzorom 2011. godine. Neviđeni mobing na radnike nastavljen je i u 2012. godini, što je očekivano dovelo do toga da je veliki broj radnika u nedostatku hrabrosti da se suprostave poslodavcu, uz sporazumnu otpremninu koja je ispod utvrđene zakonom i Kolektivnim ugovorom Društva, napustio kompaniju, čime se značajno smanjio broj stalnih radnika. Komunikacija s poslodavcem je i dalje na neprimjerenoj razini, o čemu svjedoči i kolektivno pregovaranje za usklađivanje Kolektivnog ugovora sa Zakonom o radu koje  je trajalo godinu dana. O neprimjerenom ponašanju poslodavca radnici se upoznaju putem Našeg glasa, a sama činjenica da je u jednom hotelu otuđen dio letaka, govori o tome na što su sve sposobni rukovoditelji, koji svoju nesposobnost i nedoraslost u rukovođenju nadomještaju bahatošću, i mobingom nad radnicima kroz učestala upozorenja i opomenama. Program zbrinjavanja viška radnika od preko 20 radnika u GH Bonavia d.d. Rijeka realiziran je početkom 2012. godine, što je rezultiralo ogorčenošću radnika koji su u većem broju od predviđenog napustili kompaniju, a jedan dio preostalih radnika se i iščlanilo iz sindikata. Vjerujemo da će povratiti povjerenje u Sindikat, zahvaljujući postignutom dogovoru da se radnicima isplate sve zaostale razlike u plaći od 1. svibnja 2011. do konca 2012. godine, a da će se pripajanje stabilnoj kompaniji Plava Laguna d.d. Poreč za njih značiti i jednu stabilnost, ali i povećanje materijalnih prava. Stoga će zadatak SIK-a biti da u predstojećim pregovorima s Plavom Lagunom dogovori primjenu Kolektivnog ugovora Plave Lagune na radnike Bonavie i prije isteka 2013. godine. U Jadranu d.d. Crikvenica, iako se broj članova SIK-a nije povećao, SIK je pred ostvarenjem postavljenih ciljeva, a to je očuvanje cjelovitog Jadrana, što bi se moglo ostvariti tijekom 2013. godine. Ulaskom predstavice SIK-a (voditeljice Ureda) u Odbor vjerovnika osigurana je pravovremena dostupnost svih informacija. Sindikalna podružnica „Alpe Adria project-Hotel Therapia“  osnovana u 2011. godini već ostvaruje svrhu svog osnutka. Nakon očitovanja SIK-a, kao i odvjetnice Sonje Bonifačić, poslodavac povlači već uručenu Odluku o otkazu ugovora o radu, a na inicijativu SIK-a sklopljen je Anex KU kojim se Kolektivni ugovor Društva usklađuje sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom ugostiteljstva. Započeti razgovori o utvrđivanju prava radnika Kolektivnim ugovorom u U.O. Macola u Korenici, završeni su u kolovozu sklapanjem Kolektivnog ugovora. Zahvaljujući stalnim inicijativama SIK-a da se radnicima Brijuni Rivijere d.o.o. koji su preuzeti od Cluba Adriatic d.d. Zagreb isplate razlike u plaći zbog umanjivanja prava utvrđenim Kolektivnim ugovorom Cluba Adriatic, tijekom 2012. godine podmirene su sve obveze iz prethodnih godina. Istovremeno, Uprava Club Adriatic je nakon iniciranih pregovora za izmjenama Kolektivnog ugovora, temeljem Zaključka Vlade RH, u cilju usklađivanja materijalnih prava  radnika sa materijalnim pravima državnih službenika i namještenika, prihvatila mišljenje SIK-a te nije ustrajala na izmjenama KU. Osim stručnih savjeta sindikalnom povjereniku, većih intervencija iz ureda SIK-a nije bilo u sindikalnim podružnicama Industrial project Fažana, Imperial Rab i hotel Lovran, gdje sindikalni povjerenici uspješno zastupaju interese članstva. U veljači 2012. godine osnovana je još jedna podružnica u djelatnosti turizma „Magnum“ Opatija u kojoj se, nažalost, usprkos mogućnosti za veće učlanjivanje obzirom na broj zaposlenih radnika, nije uspjelo povećati članstvo zbog izrazito negativne kampanje protiv SIK-a regionalne povjerenice STUH-a koju koristi i poslodavac. S obzirom na sve brojnije članstvo u turizmu, SIK nastoji aktivno pratiti i uključivati se u sva zbivanja u kojima je turizam tema. Tako su predsjednik SIK-a i predsjednica odbora Marina  Cvitić sudjelovali na manifestaciji Dani hrvatskog turizma u Dubrovniku od 17. do 19. listopada 2012. i na međunarodnom simpoziju Hrvatsko hotelijerstvo i turizam na temu: Razvojni prioriteti hrvatskog turizma izvan glavne sezone koji je održan u Poreču 4.-5. listopada 2012. U sklopu dugogodišnje suradnje s Obalnom sindikalnom organizacijom Koper iz Konfederacije sindikata 90., sredinom svibnja (od 11. do 13. 2012.) održan je susret predstavnika Odbora za turizam u Korenici, gdje se razgovaralo na temu: Kamo ide turizam s aspekta kadrovske politike i nedostatka radne snage. U očekivanju pristupa Hrvatske Europskoj uniji, bila je to prilika za naše sindikalce da se upoznaju s funkcioniranjem sindikata u novim uvjetima EU kroz iskustva slovenskih kolega.


URED LABIN

Nastavak pogoršanih uvjeta poslovanja u građevini utjecao je i na pregovore u Holcim (Hrvatska) Koromačno, Holcim mineralni agregati Nedešćina i Transplusu Koromačno. Naime, ni ove godine, zbog loših ostvarenih rezultata, nije došlo do povećanja plaća u Holcim (Hrvatska) koje su, unatoč tome što se već drugu godinu za redom nisu povećale, još uvijek iznad prosjeka okruženja. Zadržavanje dosegnutih prava utvrđenih Kolektivnim ugovorom ove godine nije bilo moguće, pa je SIK, iako se visina plaće i dodataka na plaću, kao i regresa i 13- te plaće nije mijenjala, bio prisiljen na smanjivanje otpremnine koje su i dalje iznad onih utvrđenih zakonom. U Transplusu tijekom 2012. godine plaća nije povećana zbog loših financijskih rezultata , ali je zadržana dosegnuta razina prava uz isplatu neoporezivog iznosa u obliku regresa i božićnice iako nije postojala obveza u Kolektivnom ugovorom. Zbog nešto boljih rezultata u Holcim mineralni agregati Nedešćina dogovoreno je povećanje plaće od 2,3% i to 2% kroz fiksno povećanje plaće, a 0,3% kroz varijabilno nagrađivanje. Trend otpuštanja radnika u Istarskoj tvornici vapna d.o.o. Most Raša, koji je bio u 2010. i 2011., zaustavljen je u 2012. godini, uz zadržavanje svih postojećih prava  utvrđenih Kolektivnim ugovorom. Zbog reorganizacije poslovnog sistema Cimos na svim nivoima, sa ciljem racionalizacije poslovanja, standardizacije te povećanje konkurentnosti, sa 1. travnja 2012. došlo je do reorganizacije i hrvatskog dijela Cimosa, tj. P.P.C.-a Buzet i Labinprogresa-TPS-a Labin. Kompletna proizvodnja autoindustrije iz Labinprogres-TPS-a administrativno se izdvaja u P.P.C. Buzet, dok Labinprogres-TPS ostaje kao nositelj poljoprivrednog programa. Budući da prijenos nije napravljen na način kako je Zakonom o radu utvrđeno za statusnu promjenu (pripajanje, spajanje i sl.), SIK se založio da svi radnici budu zbrinuti, da im se osiguraju adekvatna radna mjesta u skladu s njihovom stručnom spremom i sposobnošću, da se radnicima priznaje kontinuitet radnog odnosa za priznavanje ostalih prava u skladu sa Zakonom, te da se radnicima ne smanjuje do sada utvrđena visina plaće, što je poslodavac u većem dijelu i ispoštivao. Obzirom na razdvajanje radnika (pod istim krovom) u dva pravna subjekta, SIK je formirao i novu sindikalnu podružnicu „P.P.C. Buzet“ sa sjedištem u Labinu. Izabran je novi sindikalni povjerenik u Labinprogresu-TPS, a dosadašnji povjerenik imenovan je za sindikalnog povjerenika nove podružnice „P.P.C. Buzet“. U Labinprogresu-TPS-u su provedeni izbori za predstavnika radnika u Nadzornom odboru; usprkos uplitanju rukovodstva da se izabere drugi član NO, u provedenim izborima za predstavnika radnika izabran član sa liste SIK-a. Dok za radnike Labinprogresa-TPSa nije bilo promjena u pogledu prava utvrđenih Kolektivnim ugovorom, nekoliko dana prije provedene reorganizacije i pristupanja SIK-a Kolektivnom ugovoru P.P.C-a. Buzet, zbog nemogućnosti dogovora o privremenim izmjenama KU sa SMH, poslodavac je otkazao Kolektivni ugovor. Priliku da se popravi otkazivanje Kolektivnog ugovora poslodavac je pružio u lipnju prijedlogom Izmjena KU na određeno vrijeme od 2 godine kroz smanjenje varijabilnog dijela plaće i određenih materijalnih prava (bez smanjivanja osnovne plaće). Nažalost je i ta prilika propuštena, unatoč upozorenju SIK-a o mogućim posljedicama (SIK je manjinski sindikat, pa nije mogao utjecati na ishod pregovora). Ni prijedlog novog Kolektivnog ugovora poslodavca iz listopada 2012. g. s bitno smanjenim pravima u odnosu na dosadašnja, nije bilo dovoljno upozorenje predstavnicima SMH da se aktiviraju pregovori, zbog čega je poslodavac otvorio proces „mirenja“, kada su sindikalci napokon shvatili da je bolje imati i lošiji Kolektivni ugovor nego jednostrani akt - Pravilnik o radu koji poslodavac može mijenjati  kad mu se „prohtije“, te su prihvatili da se ipak aktiviraju pregovori o Kolektivnom ugovoru. Nakon dva kruga pregovora koji su se vodili „po hitnom postupku“ i s prijetnjom posljedica otkazanog Kolektivnog ugovora, u čemu je poslodavac  rijetko odstupao od predloženog, po načelu „uzmi ili ostavi“, potpisan je 20. prosinca novi Kolektivni ugovor na rok od godine dana kojim su, nažalost, umjesto prvotnog poslodavčevog prijedloga o privremenosti umanjenja, ovog puta trajno umanjena određena prava radnika. Pokazalo se tako, kao što smo kontinuirano upozoravali, da se vodi kriva sindikalna politika odugovlačenja i da ipak „vrijeme nije na sindikalnoj strani“. Prilika koja je po prijedlogu poslodavca nosila privremeno umanjenje prava i koja je mogla biti iskorištena još u lipnju, a koja je propuštena zbog neutemeljene tvrdoglavosti predstavnika većinskog SMH-IS-a na sindikalnoj strani, primjer je lošeg iskustva koji sindikati ne bi smjeli ponoviti. U Benettonu tekstilu d.o.o. Labin ni pored dobrih rezultata poslovanja nije došlo do povećanja plaće, zbog, po poslodavcu, neizvjesne godine i nestabilnog tržišta. Takav stav koji se provlači već dvije godine nije bio prihvatljiv Sindikatu koji je na tu temu izašap i u javnost. Zbog straha od gubitka radnih mjesta radnice nisu poduprle radikalnije aktivnosti, pa je SIK odustao od daljnjih inicijativa prema poslodavcu do konca ove godine. Sredinom studenog zatražen je sastanak s poslodavcem koji još nije održan, a trebao je biti u prosincu.
Početak 2012. godine na zadovoljstvo radnika označilo je povećanje materijalnih prava u Shelboxu Labin za oko  4%, prosječno (kroz povećanje osnovne plaće za 2%, stimulativnih dodataka, naknade prijevoza  i sl.,), ali su potom slijedili događaji koji nisu pozitivni. Sredina listopada, naime, nije označila, nakon godišnjih odmora, uobičajeni početak proizvodnje. U očekivanju početka proizvodnje u siječnju, nakon što se razjasni status Shelboxa Italije (osnivač Shelboxa Labin), a koji je i jedan od većih dužnika Shelboxa Labin, potpisan je Sporazum s poslodavcem o odrađivanju sati za koje se plaća isplatila, a nisu odrađeni. Proizvodnja ipak nije započeta, božićnica i plaće za prosinac nisu isplaćene, a poslodavac je najavio da nema mogućnosti nastaviti proizvodnju zbog nelikvidnosti u kojoj je tvrtka iako su potraživanja značajno veća od dugovanja. Gubitak dijela člana, koji su zbog reorganizacije komunalnog poduzeća 1. maj Labin prešli u drugu tvrtku, nadoknađeni su novim članovima pa je zadržana kvalitetna podružnica s novim sindikalnim povjerenikom. Do promjena sindikalnog povjerenika došlo je i u podružnici „Elektra“ Labin. U Rockwoolu su članovi na izborima ponovo iskazali povjerenje starom povjereniku, što jamči kontinuitet dobrog rada ove sindikalne podružnice. U sindikalnim podružnicama Amfora Rabac, JVP Labin, Selecta TPT Labin i De conte Labin nije, osim savjetodavne, bilo većih aktivnosti.


URED RIJEKA

Najintenzivniji rad i prošle je godine na području riječkog ureda bio je u sindikalnim podružnicama „ 3. maj“  i „ 3. MAJ TIBO“.  Koncem godine osnovana je i nova sindikalna podružnica unutar Grupe 3. MAJ - „3. MAJ MID“.  Najveći neriješeni problemi u ovim društvima svakako su restrukturiranje  i privatizacija BI 3. MAJ. Početak 2012. godine označili su pregovori sa zainteresiranim potencijalnim kupcem „Jadranska ulaganja“ o kupnji brodogradilišta, razgovori u Ministarstvu gospodarstva i jasan stav ministra: privatizacija 3. maja ili stečaj. Oprez koji je iskazivao SIK kad su u pitanju Jadranska ulaganja ubrzo se pokazao opravdanim  kad je najavlljeno smanjivanje broja zaposlenih za gotovo 1500 radnika. Tada je bilo jasno da s takvim brojem radnika nije namjera zadržati osnovnu djelatnost- brodogradnju. Stoga je bio i logičan slijed  pregovora Jadranskih ulaganja i Vlade, te odustajanje od kupnje 3. maja. Međutim, problemi se time nisu riješili, tim više što Uprava i menegement nisu uspjeli ugovoriti niti jedan ozbiljan posao koji bi omogućio zaposlenost radnika i dugotrajnu likvidnost. Nažalost, poziv SIK-a ostalim sindikatima u 3. maju u cilju zajedničkog djelovanja SMH-IS u potpunosti ignorira, a HUS-ov Sindikat 3. maja u potpunosti je pasiviziran. Najavljena privatizacija 3. maja od strane Uljanika vjerojatno nije želja Uljanika obzirom da i sam ima problema s ugovaranjem novih poslova, zaposlenošću i likvidnošću, već je riječ o političkoj odluci. U tom smislu zasigurno može biti prihvatljiva, ali teško da se može uspješno realizirati bez novih ugovorenih  poslova. Ključnu bi ulogu u tome trebala imati Uprava koja, po mišljenju SIK-a, nije dorasla zadaći te nije učinila dovoljno da se u prethodnom ali i za naredno razdoblje osigura posao, što je novi predsjednik Radničkog vijeća iz redova SIK-a jasno izrekao i na Skupu radnika. Iako se odlukom Vlade RH, privatizacija i restrukturiranje 3. maja trebala provesti sukladno uvjetima iz natječaja od 15. veljače 2012. godine, sve je izvjesnije da privatizacija od strane Uljanika znači privatizaciju brodogradilišta, a ne i supsidijara unutar Grupe. Zato je, u uvjetima kada je kontinuirano tijekom cijele godine zaposlenost u 3. MAJ-u TIBU bila upitna, zabrinutost SIK-a bila posve opravdana. Dvije Uprave za koje se sumnja da su bile korumpirane zamjenila je nova Uprava koja nije dorasla rješenju situacije, a to je osiguranje posla na tržištu van 3. maja, te reorganizacija Društva koja bi obzirom na posao znatno smanjila broj menegera s privilegiranim plaćama i položajem u Društvu. Stoga je na inicijativu SIK-a, a u suradnji sa SMH-om-IS-om u Tibu pokrenuta inicijativa za smanjenje broja menegera i njihovih plaća koje bi bile primjerene sadašnjoj situaciji u Društvu. Smanjenje broja izvršitelja prijevremenim umirovljenjem očekivano nije dalo rezultate, pa se ponovno predlaže restrukturiranje Društva otkazivanjem 40-tak ugovora o radu. Međutim, nedostatak sredstava za njihovo zbrinjavanje te nejasne poruke iz Vlade  o tome tko će snositi trošak restrukturiranje znači i zastoj na tom putu da se riješe radnici koji su dobrovoljno pristali na uvrštenje u Program zbrinjavanja viška radnika. Zbog smanjene likvidnosti božićnica koja se trebala isplatiti do konca godine, isplaćena je u siječnju, a od rujna suočavamo se i s neredovitom isplatom plaća, što će, ukoliko se situacija ne promjeni a što je manje izgledno, biti problem i u 2013. godini. Restrukturiranje koje sa sobom nosi i Plan zbrinjavanja viška radnika u 3. MAJ-u MID, kao i neredovita isplata plaća uzrokovali su osnivanje nove sindikalne podružnice u ovom Društvu, jer dio radnika nije bio zadovoljan dosadašnjim zastupanjem od strane SMH-IS. U 2013. godini zacijelo nas očekuje intenzivni rad jer se očekuje i privatizacija ovog Društva koja će donijeti i određene probleme. U Društvu Riječki uslužni servis od početnih 30-tak članova broj je smanje za desetak zbog dva Programa zbrinjavanja viška radnika u 2011. godini, te zbog nemogućnosti koordinacije sindikalne povjerenice s preostalim članstvom koji su premješteni izvan 3. maja. Prioritet SIK-a u 2013. bit će u zajedništvu s povjerenikom 3. maja povećati članstvo RUS-a u 3. maju. Zbog smanjenja građevinske djelatnosti u poteškoćama se nalazi i Zanatservis Opatija iz kojeg radnici odlaze zbog neredovite isplate plaće. izvjesno je brisanje podružnice koja je svedena na dva člana. Pregovori o smanjenju materijalnih prava najavljeni u Parkovi Opatija zbog procedure predviđenim Zakonom o reprezentativnosti nisu započeti u 2012. godini, a najavljenu odluku o rasporedu radnog vremena koju je poslodavac donio bez prethodno usklađivanja Kolektivnog ugovora SIK je osporio. Bez značajnijih aktivnosti protekla je 2012. godina u Vrelu Rab u kojem nije registrirano ni veće učlanjivanje u odnosu na početak djelovanja sindikalne podružnice. Uobičajeno kašnjenje plaća početkom godine u rapskom komunalnom poduzeću DUNDOVO d.o.o. riješeno je tijekom sezone. Prvi put nakon osnivanja sindikalne podružnice, godina je zaključena bez dugovanja prema radnicima i s isplatom božićnice, što je rezultat kontinuiranog promišljanog djelovanja SIK-a. ZRAČNA LUKA RIJEKA  dovedena je zbog lošeg upravljanja na rub egzistencije. Slabo ugovoreni novi poslovi i gubitak dosadašnjih doveli su do loših financijskih rezultata, upitne likvidnosti, ali i neredovite isplate plaća početkom godine o čemu je SIK redovito obavještavao i javnost. Dolaskom nove Uprave popravio se dotadašnji nezavidan dijalog. Sredinom godine  dogovorena je isplata dijela dugovanja koja bi išla u zastaru, a koncem godine započeti su i razgovori o privremenom umanjivanju materijalnih prava radnika u cilju konsolidacije Društva, ali i o isplati dugovanja iz prethodnih godina. Početak prošle godine obilježile su aktivnosti u Magmi d.d. Rijeka u cilju isplate neisplaćenih 6 plaća iz prethodne godine, medijska istupanja, te pokretanja niz inicijativa prema nadležnim institucijama Državnom odvjetništvu, poreznoj upravi, financijskoj inspekciji i inspektoratu za radne odnose, kao i pokretanje inicijative za otvaranje stečaja. Usprkos svim aktivnostima i nizu požurnica, nijedna institucija se nije očitovala, a, usprkos činjenici što su se stekli svi uvjeti za otvaranje stečaja nad spomenutim poduzećem, do danas se nije ništa pokrenulo s mrtve točke, što dovoljno govori o sporosti državne administracije kada su u pitanju prava radnika. Može se zaključiti da je 2012. godinu obilježio intenzivan rad na očuvanju dosegnutih materijalnih prava radnika i očuvanju radnih mjesta. U rijetkim su društvima, osim turističkim,  povećana materijalna prava. U većini društava broj stalno zaposlenih radnika se smanjio uglavnom zbog umirovljenja (ali i zbog prisilnih otpuštanja). Broj članova sindikata je ipak u porastu, većim dijelom novim učlanjivanjem u postojećim podružnicama, a manjim dijelom osnivanjem novih podružnica. To će biti prioritet i u 2013. godini, posebnom u turističkim kompanijama i na području djelovanja ureda Labin. Na području ureda Rijeka očekujemo da će radništvo, kroz kontinuirani rad i zalaganje SIK-a, te njegovom stalnom prisutnošću u medijima prepoznati taj rad  pa očekujemo da će doći i do osnivanja novih podružnica.
                                Voditeljica ureda Marina Cvitić

 

URED BUZET – PAZIN- UMAG

Na području djelovanja ovih ureda osnovana je jedna nova podružnica, Dječji vrtić „Kalimero“ Brtonigla. Trenutno uredi „pokrivaju“ rad u 20 podružnica s oko 800  članova te još desetak direktno uključenih članova bez podružnice. Primjetniji pad članstva zabilježen je jedino u podružnici „Aluflexpack“, oko 30 članova, do kojeg je došlo radi neprodužavanja ugovora o radu na određeno vrijeme. U pokušajima novog učlanjenja, od onih koji jesu ili nisu do sada bili sindikalno organizirani, nije bilo uspjeha (npr. „Usluga“ Pazin, „6. maj“ Umag, Buzetska pivovara), djelomično zahvaljujući stavovima povjerenika, trenutnoj situaciji u kojoj im sindikat nije potreban, ali i strahu od reakcije poslodavca. Međutim, kada imaju potrebe svi znaju pokucati na vrata naših ureda ili telefonski kontaktirati voditelja.
Tijekom 2012. godine vođeni su kolektivni pregovori u većini podružnica u kojima već  postoje kolektivni ugovori. Tendecija zahtjeva za umanjenje postojećih prava radnika od strane poslodavaca nastavljena  je i u prošloj godini. Većina njih istaknula je zahtjeve za umanjenjem materijalnih prava radnika (regres, božićnica , jubilarne nagrade), odnosno njihovog svođenja na neoporezive iznose. Umanjenje osnovice za obračun plaće dogovoreno je u „Istarskim ciglanama“ Cerovlje zbog većeg smanjenja posla te zadržavanja broja zaposlenih u društvu te u ustanovama u kulturi grada Pazina. U oba slučaja radi se o umanjenju osnovice na određeno vrijeme. Prijetnje pokretanjem stečajnog postupka te izlaskom u javnost dalo je rezultate u ublažavanju stanja radnika u „Istraplastici“ Pazin. Tako je zaostajanje plaća svedeno na jednu plaću, a gotovo su podmirena sva ostala materijalna prava radnika. Otvoreni kolektivni pregovori u „Istarskom vodovodu“ Buzet će se nastaviti u 2013. godini s novom upravom. Pregovaralo se i o produljenju trajanja kolektivnih ugovora Istarskih ciglana i Kamen Pazina koji su sklopljeni na određeno vrijeme. Posebnost u kolektivnim pregovorima za javne vatrogasne postrojbe je što se pokušava zadržati njihova jednakost na nivou županije. Kako se radi o različitim osnivačima sa različitim problemima u financiranju sve teže postaje održati jednakost među postrojbama. Zbog toga će se od Vatrogasne zajednice Istraske županije tražiti značajnije učešće u ostvarenju tog cilja. Bez obzira na to tijekom prošle godine djelomično su izmijenjeni   Kolektivni ugovori u JVP Umag, Pazin i Rovinj. Svjedoci smo, nažalost, sve veće potrebe posezanja za pravnim oblikom zaštite naših članova. To se najčešće događa kod manjih i privatiziranih društava gdje se ne uspijeva problem riješiti dogovorom, u prvom redu zbog tvrdih i neprimjerenih stajališta poslodavaca. Sve je veći broj sudskih postupaka vezan uz materijalna potraživanja, dok se umanjio broj postupaka koji se vodi radi povrede nekog drugog prava radnika.  Mora se istaknuti uspješnost naših odvjetnika u vođenju tih postupaka. Na godišnjem savjetovanju SIK-a u Varaždinskim toplicama s područja ovih ureda sudjelovalo je 18 povjerenika i članova. Tijekom godine održani su skupovi radnika, odnosno Zborovi članova SIK-a,  u svim društvima i ustanovama u kojima imamo članove.
                    Voditelj ureda Darko Vidmar

                                                    
URED POREČ – UMAG –zapadna obala Istre

Područje obuhvaća teritorij od Rovinja do Umaga te Buje. Podružnice (18) koje  Ured servisira stabilne su, uz povećani interes za novo učlanjivanje  koje je posebno izraženo u turizmu. Osim omasovljenja na razini turističkih podružnica, zabilježen je i značajan porast pojedinačnog učlanjivanja, ali i smanjenje članstva u trgovini, posebno u Konzumu. Uz dominatni turizam, u strukturi članstva prevladavaju djelatnosti servisa, trgovine, javne i komunalne ustanove iz djelokruga lokalne samouprave. Sezonski karakter turizma s brojnim ugovorima na određeno i malim plaćama negativno se reflektirao na stanje zaposlenosti koje dodatno pogoršava trend neprodužavanja ugovora, njihovo kraće trajanje, kao i otkazivanje ugovora generacijama radnika starije životne i radne dobi. Veći opseg poslova u turizmu i ugostiteljstvu te trgovini  u  ljetnom razdoblju odradio se s manjim brojem stalno zaposlenih i sezonskih radnika, što je direktna posljedica izmjene Zakona o radu, odnosno dozvoljenog povećanja tjednog limita preraspodjeljenog radnog vremena. Iako je turistička  sezona 2012.  bila izuzetno uspješna radnici to u prošloj godini materijalno nisu osjetili  u značajnijoj mjeri, s aspekta postignutog u pregovorima s poslodavcima koji su u sve većem broju posezali za  odugovlačenjem pregovora i nekorektnostima u načinu pregovaranja, opravdavajući svoje ponašanje faktorom neizvjesnosti turističke sezone. Nije se tako uspjelo u nekom većem povećanju plaća, već isključivo isplati stimulacije za turističku sezonu koja se kretala od 1,5 do 2,5%, dok je do samog povećanja plaće došlo u  Laguni Novigrad od 01.svibnja  u visini od 2,5%. Time je 2012. godina  zabilježena kao godina najmanjeg porasta plaća u cjelini u turističkom sektoru i izuzetnoj štednji na radnoj snazi. U svim je turističkim tvrtkama, zbog posljedica recesije i ponovljenog argumenta neizvjesnosti turističke sezone, aktivnost oko pregovora za povećanje plaća i ostalih materijalnih davanja u 2013. godini odgođena do sredine turističke sezone, a negdje i do kraja godine. Stopa porasta nezaposlenosti  najveća je u gradovima na zapadnoj obali Istre; neslavni primat drži POREČ, slijedi UMAG, te ROVINJ. Svakako treba spomenuti da žene čine većinu nezaposlenih te istaknuti da će podaci koji budu bili iskazani za mjesec siječanj i veljaču 2013. godinu daleko nadmašiti prijašnju statistiku. U pregovorima s vlasnicima komunalnih poduzeća zadržana je postojeća visina osnovne plaće (poduzeće Montraker iz Vrsara i Puntica iz Funtane), kao i u komunalnom poduzeću Neapolis iz Novigrada. Isplata božićnica bila je različita: negdje nisu isplaćene, negdje  je isplaćena simbolična svota; u visini neoporezivog iznosa isplaćene su u Laguni Novigrad i Plavoj Laguni. U porečkoj Javnoj vatrogasnoj postrojbi pregovori za Kolektivni ugovor još traju; to je jedina postrojba čiji se Kolektivni ugovor produžuje svake dvije godine, odnosno jedina vatrogasna postrojba čiji  kolektivni ugovor nije potpisan na neodređeno vrijeme. Dvije podružnice dječjih vrtića Umag, kao i podružnice Gradske knjižnice i Pučkog učilišta, temeljem kolektivnih ugovora na neodređeno vrijeme zadržale su dogovorena prava, odnosno utvrđena su povoljnija prava koja se primjenjuju od 01.01.2013. godine. Tijekom godine održavala se redovita komunikacija Ureda i podružnica, odnosno ureda i poslodavaca. Sve prisutnije članstvo na godišnjim skupštinama podružnica koje su postala praksa  pokazatelj je veće sindikalne osviještenosti, ali i sve većeg pritiska na radnike od strane poslodavca. U većini podružnica s poslodavcima je dogovorena zakonska obveza održavanja skupova radnika što je u nekim društvima pomak u sindikalnom djelovanju.  Gotovo sve kompanije i ustanove dogovoreno iz KU poštuju, no potrebna je stalna prisutnost i kontrola i veliki trud i intervencija sindikata kako bi se stečeno realiziralo i zadržalo. Većih  sindikalnih poremećaja na ovom području nije bilo. U Erionu iz Buja (tekstilna djelatnosti) tijekom cijele godine bilo je problema s neisplatom plaća radnicama. Poslodavac (vlasnik je strani državljanin iz Italije) je višestruko kršio zakonske propise dovodeći radnice u nezavidan položaj: od  travnja bez plaće, a od ranije  bez plaćenih doprinosa i poreza. Problem se, bez obzira na medijske pritiske i višestruke inspekcije, nije riješio. Za neisplatu plaća podnesene su ovrhe, a određeni broj radnica odlučio se za izvanredni otkaz i naknadu na Zavodu za zapošljavanje. Produbljivanje krize zasigurno će povećati potrebu za sindikalnim organiziranjem i djelovanjem na ovom području. Vidljivi su pomaci na bolje u smislu aktivnijeg uključivanja šireg sastava izvršnih odbora u aktivnosti podružnice. U sklopu suradnje s neprofitnom nevladinom udrugom, porečkim Centrom za građanske inicijative, voditeljica ureda koja je u SIK-u zadužena i za rad s nevladinim udrugama aktivno jebila uključena u rad više različitih tribina, konferencija kao i okruglih stolova. Uspostavljena je i suradnja s Hrvatskim pravnim centrom, kao i sa udrugom HOMO, te sekcijama žena sindikata i političkih stranaka, a u cilju promicanja ženskih prava u radnom zakonodavstvu i socijalno društvenom segmentu. Valja istaknuti i aktivan angažman u sekciji i koordinaciji ŽENA HUS-a. U dogovoru s Udrugom Mobbing mobbing nad radnicima kao sve rašireniji problem s kojim se suočavaju je bila središnja tema prošlogodišnjeg seminara za sindikalne povjerenike u Varaždinskim toplicama za koji su povjerenici s područja ureda Poreč i Rovinj pokazali izuzetno velik interes u usporedbi s prošlim godinama. Na istu je temu s predavačima Udruge, održano i predavanje za podružnicu Maistra, na vrlo dobro posjećenoj godišnjoj skupštini.   
S područja ovih ureda u tijeku je jedan radni spor koji je na Vrhovnom sudu. U strahu za radno mjesto i sankcije poslodavca radnici se i dalje teško odlučuju na sudsku zaštitu usprkos velikoj vjetrojatnosti za pozitivan ishod.
Voditeljica ureda Dorina Buić