Izvješće o radu Sindikata Istre i Kvarnera u 2013. godini

IZVJEŠTAJ O RADU 2013

Prošla je godina bila izrazito ružna kad je u pitanju radništvo i sindikalni rad i treba je zaboraviti – najkraća je ocjena koju bi zaslužila prošla 2013. godine: Hrvatska je praktički pred bankrotom, u koji je vodi rasprodaja imovine i kontinuirano zaduživanje uz velike kamate. Država u kojoj gotovo i ne postoji realni gospodarski sektor, u kojoj nema proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta, s omjerom radnici-umirovljenici 1:1.2 - jednostavno ne može funkcionirati. Nekoliko mjeseci europskog članstva radnicima i građanima Hrvatske donijelo je novi pad BDP-a, nastavak urušavanja gospodarstva i socijalnih i zdravstvenih stupova društva ( zdravstva i mirovinskog te socijalnog sustava),   daljnji porast javnog duga i nezaposlenosti, najavu generalnog štrajka kao vrhunac sukoba sindikata i vlasti zbog njezine odlučnosti da kroz ZOR, ali i druge zakone, reducira radnička prava. S više od 11000 nezaposlenih na početku 2014. godine u evidenciji i prosječnom plaćom ispod republičkog prosjeka, Istarska je županija, kao jedna od proklamiranih najrazvijenijih hrvatskih županija, pesimistična slika hrvatske društvene zbilje. SIK na to, kao i na činjenicu da se stabilni društveni i gospodarski razvoj ne može temeljiti samo na turizmu, godinama kontinuirano upozorava javnost i vlast, pa je i u 2013. godini redovito i oštro reagirao na alarme sa Zavoda za zapošljavanje.

U višegodišnjem trajanju hrvatske gospodarske krize 2013. je, inače, bila prva godina koju je SIK značajnije negativno „osjetio“ u organizacijskom smislu. Posljedice su najvidljivije u smanjenju članstva ( oko 10%) pa slijedom toga i članskih prihoda i, uglavnom, skromnim rezultatima u pokušajima da se kolektivnim ugovorima članovima poboljša radni standard i uvjeti života.

U zahtjevima za sindikalnom pravnom zaštitom ( u kojoj SIK već godinama surađuje sa tri odvjetnička ureda) uglavnom je riječ o naplati materijalnih potraživanja od poslodavca, a manje je zahtjeva za zaštitu radnog statusa po nekoj drugoj osnovi.

U kolektivnim pregovorima zapravo se (uglavnom) vodila teška bitka za zadržavanje dosadašnjih prava; ako je i bilo povećanja plaća, pregovarači su se morali zadovoljiti minimalnim povećanjima, primjerice u turizmu od 1-2,5 % , sa sličnim brojkama i u poduzećima u kojima smo bili navikli na bolje, ali koja su bila prisiljena prilagoditi se pogoršanim gospodarskim uvjetima. Takav su primjer poduzeća u Grupi Holcim: nakon teških pregovora, radnici i sindikat, sa ciljem osiguranja radnih mjesta i budućnosti tvrtke, morali su prihvati smanjenje prava, ali iznad prosjeka djelatnosti, lokalnog, ali i šireg okruženja. vjerujući da će primjena novog Kolektivnog ugovora doprinijeti rezultatima poslovanja i da će koncem 2015. godine završiti neizvjesnost za ovo Društvo koja će omogućiti da se u slijedećim pregovorima vrati barem dio izgubljenih prava.

U cjelini gledano u mnogim je poduzećima došlo do smanjenja materijalnih prava i otpuštanja radnika. Utvrđivanje viška radnika u 3. maju, za razliku od Uljanika, nije se provodilo na temelju suglasnosti i dobrovoljnosti radnika. Popis viška radnika, napravljen je na brzinu, a Radničko vijeće, po mišljenju SIK-a, nije odradilo svoju zadaću kako bi trebalo. U Grupi Uljanik, u kojoj se od prošle godine nalazi i riječki 3. maj, ukupno je viškom proglašeno oko 700 radnika ( 250 u Uljaniku, 450 u 3. maju) kojima su temeljem dogovora sa sindikatima isplaćene ili će biti isplaćene veće   otpremnine od zakonskih.

Problemi vezani za smanjenu proizvodnju odnosno prodaju, zbog kojih se poslodavac odlučivao na rezove bili su izraženi i u poduzećima drugih proizvodnih sektora - u P.P.C-u (Cimos), Aluflexpacku, Benetonu, ITV-u... Društvo Entrade je preuzimanjem labinskog TPS-a od buzetskog P.P.C-a osiguralo nastavak proizvodnje i posao njegovim radnicima; Reorganizacija poslovnog sistema Cimos, odnosno izdvajanje poljoprivrednog programa u zasebnu tvrtku Labinprogres TPS, odnosno prebacivanje autoindustrije u P.P.C. Buzet bio je preduvjet da se Labinprogres može prodati. SIK je reagirao odmah pri objavi natječaja u cilju da se zaštite radna mjesta. Srećom, tvrtku je kupila spomenuta kompanija iz lokalnog okruženja kojoj je cilj nastavak proizvodnje. Višak od 10-tak radnika zbrinuto je u dogovoru s radnicima i Sindikatom, a Kolektivni ugovor se nastavio i dalje primjenjivati u neizmijenjenom obliku.

Novi Kolektivni ugovor u P.P.C.-u Buzet, sa smanjenim primanjima u odnosu na prethodni, rezultat je, nažalost, uglavnom krive politike većinskog SMH-IS, na koju je bezuspješno SIK upozoravao, s posljedicom iščlanjenja dijela radnika. Pogoršani ekonomski pokazatelji, ali i sindikalno nejedinstvo posebice se negativno reflektiralo na kolektivne pregovore u Aluflexpacku u kojem SIK, na zahtjev 80% članova umaškog pogona, nije sa Sindikatom EKN-a potpisao Kolektivni ugovor u kojem se materijalna prava radnika umanjuju za oko 270.000 EUR-a na godišnjem nivou; pozitivno je što se barem garantira zadržavanje zaposlenosti. Rad na očuvanju radnih mjesta započeo je koncem 2013. godine i u Benettonu tekstilu u Labinu, gdje, zbog nedostatka posla, većina radnika nakon iskorištenog godišnjeg odmora nekoliko tjedana nije radila. Kako će se zastoji nastaviti i u 2014. godini poslodavac je najavio da više neće moći radnicima plaćati neodrađene sate. Bez promjene visine plaća i drugih materijalnih prava bilo je i u Istarskoj tvornici vapna d.o.o. Most Raša, ali i bez otpuštanja radnika koje se dešavalo u prethodnim godina.

Smanjenje broja članova ili prestanak rada tvrtki utjecalo je na brisanje 6 sindikalnih podružnica; osnovane su tek dvije.(Novi resort, BIG TOYS)

Stanje u gospodarstvu nas mora osvijestiti da borba za očuvanje radnih mjesta izvjesno nije iza nas. Osim Liburnije, najaktualniji su u tom kontekstu MID i TIBO koji su, nakon preuzimanja 3. maja od Uljanika, prešli u nadležnost države, odnosno Državne uprave za upravljanje državnome imovinom koja rješenje njihova opstanka traži u privatizaciji. Međusindikalni sukobi u MID-u i TIB-u kakvi su bili prisutni u 2013. godini, svakako nisu sindikalni put u interesu preostalih radnika ovih poduzeća. Katastrofalno stanje u zdravstvu, zbog kojeg je SIK podržao liječnički štrajk, kroz pokrenute aktivnosti sanacije zdravstva i zdravstvenih ustanova, nagovještava viškove i u pulskoj bolnici, posebno u dijelu nezdravstvenog osoblja čije se usluge žele dati izvan sustava ( tzv. outsourcing).

Nakon višegodišnjeg zajedništva svakim je danom sindikalno sve teže zadržavati jednakost prava i obveza među istarskim vatrogascima čija je prava interese i potrebe SIK, odnosno za to zadužen voditelj Darko Vidmar, uspješno koordinirao. Različite poteškoće u punjenju proračuna jedinica lokalne samouprave, a koje su osnivači Javnih vatrogasnih postrojbi, dovode do različitih postupanja i sagledavanja rada vatrogasaca te njihovog financiranja. Radi toga će se i nadalje kod Istarske županije inzistirati na osnivanju županijske vatrogasne postrojbe, kao trenutno najboljeg rješenja da se očuva jednakost istarskih vatrogasaca.

U djelatnosti turizma u Istri i na Kvarneru SIK se stabilizirao kao značajno većinski sindikat. Turizam je i dalje jedina djelatnost koja usprkos krizi bilježi pozitivne pomake i u kojoj je došlo do korekcije plaća iako minimalnog. Sukladno tome u pregovorima u gotovo svim turističkim kompanijama došlo je do povećanja plaća. Osim povećanja plaća od 2% od 01.04. u Plavoj Laguni koja i dalje prednjači u odnosu na ostale turističke kompanije, kako po materijalnim pravima, tako i u odnosu prema radnicima (omjer stalno zaposlenih u odnosu na sezonske je povoljniji; manje menagerskih ugovora koji su van Kolektivnog ugovora; primanja radnika su nešto veća) isplaćene su i jednokratne nagrade za lipanj, srpanj i kolovoz, regres za godišnji, božićnica i dar u naravi. U Rivieri Adrii Poreč koja objedinjava Rabac, Zlatni otok Krk i Rivieru Poreč od 01.06.2013. godine plaće su povećane za 2,13%, a ugovoreni bonus zbog neostvarivanja budžetiranih rezultata na koncu godine nije se isplatio; jednostranom odlukom poslodavca isplaćena je manja božićnica u odnosu na prethodnu godinu, regres za GO, kao i dodatak za srpanj. Prepoznatljiv rad u podružnici, gdje je SIK organizirao i humanitarne akcije za pomoć našim članovima, rezultirao je daljnjim povećanjem članstva. U Maistri d.d. Rovinj od 1. siječnja 2013. godine plaća je povećana za 2%, a započeti pregovori oko novog tarifnog priloga koji su trebali biti završeni do lipnja, još uvijek nisu okončani. S obzirom da se planirala povećati masa plaće primjenom novog tarifnog priloga, od 1. lipnja svim radnicima se isplaćuje jednokratni dodatak na plaću u visini 2% prosječne isplaćene plaće u Društvu, te će se isto isplaćivati do primjene novog Tarifnog priloga. U Istraturistu d.d. Umag početkom ožujka revidiran je tarifni prilog temeljem kojeg je kod većeg broja radnika došlo do povećanja plaće, ali zbog drugačijeg obračuna naknade za prijevoz na i s posla, samo manjem broju radnika došlo je do povećanja primanja. Ipak, upornošću Sindikata dogovorena je uskrsnica i božićnica, kao i uskrsnica za 2014. Godinu. U Laguni Novigrad ispregovarano je povećanje plaće od 2,5 od 01.svibnja 2013; isplaćena je neoporeziva božićnica.

U Liburnia riviera hotelima 2013. bit će upamćena kao teška sindikalna godina. Zahvaljujući sindikalnim reagiranjima i medijskoj upornosti, u posljednji su čas spriječene namjere poslodavca da pred kraj godine, nakon već realiziranog viška od 130 ljudi tijekom godine, otkaže još gotovo stotinu ugovora o radu. Nažalost, izuzetno loš socijalni dijalog u ovoj kompaniji, kao i sustavno maltretiranje radnika nastavilo se i u 2013. godini, zbog čega je veliki broj radnika prihvatio ponuđenu otpremninu i napustilo kompaniju. Iako je na taj način zbrinuto tokom 2013. godine preko 130 radnika, poslodavcu kojemu je borba za profitom važnije od ljudskih sudbina, kojemu su prihodi u protekle 3 godine porasli za 20-tak posto, a dobit za preko 500% sredinom prosinca najavio je program zbrinjavanja viška radnika. Na listi prekobrojnih našlo se 89 radnika, a poslodavac nije poštovao ni zakonom propisane uvjete pa su se tako na listi našli bračni parovi, samohrani roditelji i invalidi. Nakon snažnih medijskih nastupa, a nakon sastanka gradonačelnika Opatije sa predsjednikom NO, predstavnikom vlasnika i predsjednikom Uprave iz medijskog priopćenja saznali smo da je poslodavac odustao od namjere izrade programa zbrinjavanja viška radnika, pa je RV zatražilo i pisano očitovanje poslodavca o tome. Tijekom pregovora poslodavac nije pristao na traženo povećanje plaće pravdajući se da na tržištu rada nema problema sa dobivanjem kadrova, a prosječna plaća radnika veća je u odnosu na okruženje. Stoga je povećanje plaća uslijedilo u iznosu od 1,1% na bazi porasta prosječne plaće u RH, sukladno Kolektivnom ugovoru ugostiteljstva. Isplaćen je dodatak na plaću za srpanj i božićnica sukladno Kolektivnom ugovoru.

Nezakonitost u radu kod poslodavca FIO&D, odnosno u hotelu Croatia u Dugoj uvali nastavljena je i u 2013. godini, a nadležne institucije (državni inspektorat i prekršajni sudovi) ni uz stalna upozorenja sindikata nisu odradili svoj posao, odnosno nemamo informacija o sankcijama prema poslodavcu, osim nalaza inspekcijskog nadzora da je poslodavac kršio Zakon.

Jadran iz Crikvenice koji je bio na samom rubu propasti izašao je iz stečaja sa sačuvanom cjelovitošću, s dobrom perspektivom nastavka rada, čemu su svojim aktivnostima svakako pridonijeli predstavnici SIK-a. Slijedi pravi sindikalni rad oko ugovaranja Kolektivnog ugovora prije privatizacije koja je najavljena. Prodajom hotela Therapia novom vlasniku nestala je jedna mala sindikalna podružnica, obzirom da između prodavatelja i kupca nije ugovoreno i preuzimanje radnika. Radnicima su isplaćene otpremnine, neiskorišteni godišnji odmori te neiskorišteni sati za preraspodjelu pa nije bilo nezadovoljstva članova. Na sličan se način pokušava pomoći i novim članovima iz Novog resorta d.o.o iz Novog Vinodolskog koji se također našao u jednoj kaotičnoj stečajnoj situaciji, uzrokovanoj već poznatim hrvatskim obrascem privatizacije u kojem najdeblji kraj uvijek izvuku radnici i javni interes. Istovremeno s obavijesti o organiziranoj podružnici i sindikalnim predstavnicima, poslodavac je „odgovorio“ odlukom o otkazu  tek izabranoj sindikalnoj povjerenici. Otkaz je obrazložen iskrivljenim ponašanjem. Tako se SIK, prije no što je uopće imao priliku uspostaviti socijalni dijalog koji je zatražio  s poslodavcem, već na početku svog djelovanja  od poslodavca na najgori mogući način dobio poruku da nije dobrodošao u to Društvo. Perspektive da ova podružnica opstane nije velika, iako je SIK u samo tjedan dana postao većinski sindikat, već iz razloga što je kompanija prezadužena i nelikvidna da isplaćuje plaće te ostale obveze, te je početkom 2014. godine, nakon što je odbijen žalba poslodavca na odluku o obustavi predstečajne nagodbe tvrtka, Fina podnijela zahtjev za otvaranje stečaja. Tako će radnici ipak imati mogućnost da iz Fonda za zaštitu potraživanja radnika djelomično namire svoja potraživanja po osnovi neisplaćenih plaća, te će otvaranjem stečaja moći u slučaju nezaposlenosti primati naknadu za nezaposlene.

Dobrim posredovanjem SIK-a kod preuzimanja kampa Pineta od strane Cluba Adriatic, plaća se i ove godine povećala u skladu s porastom prosječne plaće RH za 1,1%, a s Upravom društva dogovoren je i način rješavanja preuzetog viška sati za preraspodjelu.

Osim stručnih savjeta sindikalnom povjereniku, većih aktivnosti SIK-a nije bilo u sindikalnim podružnicama Industrial project Fažana, Imperial Rab, hotel Lovran, Magnum Opatija i Club Adriatic, gdje sindikalni povjerenici većinom uspješno zastupaju interese članstva.

Radnicima ugaslog labinskog Shelboxa, nakon otkaza u veljači i ustrajnosti SIK-a, u ovršnom su postupku u prosincu isplaćena potraživanja. Kolektivni ugovor potpisan 24. prosinca prošle godine za Triglav osiguranje kompromisom ugovornih strana postignutim upornošću sindikata garantira zaštitu radnih mjesta i očuvanje sadašnje razine prava iz radnog odnosa svim radnicima u sljedeće dvije godine. Isti cilj, za razdoblje od 01. siječnja 2014. do kraja 2016. godine, osiguran je i novim Kolektivnim ugovorom za radnike pulske tvornice stakla Duran. U Zračnoj luci Pula prošlogodišnjim dolaskom novog direktora otvorene su mogućnosti za poboljšanje narušenih sindikalnih odnosa s Upravom, koje će doći do izražaja u travnju 2014, kada bi trebali početi kolektivni pregovori. U Zračnoj luci Rijeka bi dogovoreno privremeno umanjivanje prava za dvogodišnje razdoblje trebalo omogućiti konsolidaciju Društva, uz rješavanje viška radnika uz primjerene otpremnine, ali isključivo na dobrovoljnoj bazi radnika.

Ovom je Sindikatu bitan svaki član i to svima nama i onima kojima nam se žele priključiti mora biti zajednička glavna smjernica u radu. Ohrabruje činjenica da i pored pritisaka, gubitaka posla i zatvaranja tvrtki, ipak ima interesa za novo učlanjivanje koje ostaje programski imperativ našeg Sindikata. Značajno je tako povećan broj članova u Društvu Riviera Adria a povećanja članstva prisutna su i u drugim turističkim poduzećima ( posebno na zapadnom dijelu Istre). Usprkos velikim teškoćama, kroz neposredno povezivanje članova prošle se godine uspjelo sindikalno ući u još nekoliko tvrtki. Zaustavljen je i proces osipanja članova u Mercatoru koji su, nakon najave preuzimanja od strane Konzuma, pod pritiskom sindikalno-poslovne sprege, počeli prelaziti u Sindikat trgovine koji dominira u Konzumu i cijeloj grupi Agrokora.

Nakon gotovo dvije godine unutarnjih sukoba, zbog kojih je, nažalost, značajno smanjen broj članova u pulskom Uljaniku ( za više od 400), ali i dan povod za osnivanje trećeg sindikata u Društvu, vjerujemo da je sindikalna organizacija predvođena Koordinacijom podružnica ( koja je sukladno izmjenama Statuta preuzela ovlaštenja nekadašnje zajedničke podružnice Uljanika) na dobrom putu konsolidacije. Ukoliko takva očekivanja u slijedećim mjesecima budu potvrđena bit će, vjerojatno, ispunjeni i uvjeti za realizaciju još uvijek neispunjene obveze (s prošle Skupštine) izbora nedostatnog jednog člana Predsjedništva. Ovo loše iskustvo u svakom slučaju treba nam svima biti pouka da u sindikalnom radu pojedinci ne smiju biti iznad organizacije i da s rješavanjem problema ne valja odugovlačiti, već se s njima treba odmah uhvatiti ukoštac.

Prošlogodišnji lokalni izbori u svibnju, nažalost, usprkos našoj inicijativi za obnovu, od 2009. godine, zamrlog Gospodarsko-socijalnog vijeća odnosno socijalnog dijaloga u Istarskoj županiji, u ovih nekoliko mjeseci od izbora nisu donijeli poboljšanja: u Puli i dalje ( nakon štrajka 2009. zbog kojeg je još uvijek aktualna tužba Pula Herculanee i Pulaprometa protiv SIK-a) nema suradnje s gradskom upravom, s posljedicama stagnacije u odnosima sindikata i uprava u pulskim komunalnim poduzećima i ustanovama. Loše stanje u Puli ublažava kvalitetnija suradnja s lokalnom upravom Rovinja, Umaga, Vrsara i Labina temeljem koje se, u njihovim komunalnim poduzećima i ustanovama ( vrtićima, učilištima), kroz socijalni dijalog uspjelo iznaći kompromisna rješenja u pogledu sindikalnih zahtjeva za poboljšanje radničkih prava. U pregovorima s vlasnicima zadržana je postojeća visina osnovne plaće u komunalnim poduzećima Montraker iz Vrsara, Puntica iz Funtane, Neapolis iz Novigrada. Dijalog s lokalnom samoupravom sigurno pozitivno pridonosi i rješavanju problema radnika rapskih komunalaca Dundova i Vrela, opatijskih Parkova. Iako zbog političkih odnosa   u zakonskom roku još nisu donijete potrebne odluke da se dio djelatnosti iz Vrela izdvoji i pripoji Dundovu d.o.o. Rab, to će zasigurno donijeti promjene u obje rapske komunalne tvrtke pa se intenzivniji rad oko zaštite prava radnika očekuje u prvom tromjesečju 2014. godine. U Parkovima Opatija sindikat se s novim direktorom, nakon prethodno prekinutih pregovora, ipak uspio dogovoriti da se materijalna prava radnika neće smanjivati, ali da je nužna izmjena odredbi kojima se regulira radno vrijeme.

Što se tiče rada same institucije GSV-a slično loše kao i Istri je i u Primorsko-goranskoj županiji. Institucionalizirani socijalni dijalog, počevši od vrha države, zapravo je mrtvo slovo na papiru na svim razinama!

Ulaskom u Europsku uniju očekujemo pozitivnu promjenu u međunarodnom sindikalnom statusu kako SIK-a tako i HURS-a, koji su do sada, usprkos višegodišnjoj dobroj suradnji SIK-a sa slovenskim i talijanskim sindikatima, bili blokirani u svojim zahtjevima za članstvo u međunarodnim sindikalnim asocijacijama.

Pozitivno je i što su se i našim sindikatima približila vrata europskih fondova. Predstavnici SIK-a stoga su se odmah uključili u programe edukacije za izradu projekata za koje bi mogli tražiti europska sredstva. SIK se već i priključio zajedničkom projektu s talijanskim i slovenskim kolegama pod nazivom CAREGIVER.EUROPA.COM ( projekt koji se odnosi na pružanje usluge njege u domaćinstvima) koji je nedavno u Bruxellesu apliciran za sredstva pristupnih fondova.  

Prošle godine došlo je do organizacijskih promjena u Hrvatskoj udruzi sindikata u okviru koje SIK djeluje od 2006. godine: u lipnju je središnjica promijenila ime u Hrvatsku udrugu radničkih sindikata Hrvatske. Na  izbornom X. Saboru koji je održan 13. prosinca u Zagrebu,  Darko Vidmar, voditelj pazinskog i buzetskog ureda SIK-a, izabran je za predsjednika Sabora, najvišeg tijela HURS-a. Podršku za još jedan mandat na funkciji predsjednika HURS-a dobio je Ozren Matijašević, za njegovog zamjenika Zdenko Mučnjak, dok će  novu statutarnu funkciju Glavnog tajnika središnjice obnašati Damir Jakuš, predsjednik Udruge radničkih sindikata čiji bi sindikati u razdoblju od godine dana, odnosno do radnog sabora središnjice, trebali okončati postupak prelaska u HURS. Najviše tijelo središnjice između dva sabora je Predsjedništvo sastavljeno od članova koje imenuju sindikati, a SIK je za te funkcije imenovao tri članice Mirjanu Mikleus, Marinu Cvitić i Dorinu Buić. Nakon konstituiranja Predsjedništvo će na prijedlog predsjednika imenovati članove Izvršnog odbora koji je prema novom Statutu najviše operativno tijelo HURS-a, a u kojem će ispred SIK-a, u funkciji predsjednika Sektora za turizam, poljoprivredu, trgovinu i promet biti Bruno Bulić.  

U nastojanju da budu aktivno uključeni u niz društvenih aktivnosti koje su posredno ili neposredno vezane za interese radnika i građana predstavnici SIK-a tijekom prošle godine sudjelovali su na raznim skupovima kao što su okrugli stol o reformi otpremnina( u organizaciji Ministarstva rada), okrugli stol „Trudna na poslu – STOP diskriminaciji u organizaciji Udruge RODA, Gospodarski forum Istre u organizaciji IDA-e, Dani turizma, Kongres hotelijera.

Obzirom na sve brojnije članstvo u turizmu, SIK nastoji aktivno pratiti i uključivati se u sva zbivanja u kojima je turizam tema. Tako su predsjednik SIK-a i predsjednica odbora Marina Cvitić sudjelovali na manifestaciji Dani hrvatskog turizma u Zadru Dubrovniku od 23. do 25. listopada i na XVI Kongresu hotelijera održanom u Zagrebu od 28. do 29. studenog 2013. godine. SIK aktivno učestvuje i u radu socijalnog vijeća za turizam u kojem je početkom 2013. Marina Cvitić izabrana za dopredsjednicu, a u kojem se utvrđuju prijedlozi, inicijative i primjedbe na zakonsko uređenje turističke djelatnosti te daju preporuke poslodavcima.

S udrugom Mobbing radilo se na edukaciji članstva o tom sve izraženijem problemu radnika na poslu. Problematiku diskriminacije na okruglom stolu o diskriminaciji trudnica, ulogu sindikata i sindikalne borbe protiv diskriminacije trudnica i majki na tržištu rada, predstavnica SIK-a Dorina Buić, voditeljica ureda Poreč i predstavnica SIK-a i HURS-a u raznim organizacijama i institucijama usmjerenim na problematiku ravnopravnosti spolova i zaštitu žena, prezentirala je kroz nekoliko različitih  primjera iz iskustava Sindikata Istre i Kvarnera koji oslikavaju da je taj problem najprisutniji u djelatnostima trgovine i ugostiteljstva, većinom kod malih poslodavaca i u obrtima.

 ZAKLJUČNO

Prošlu je godinu u Hrvatskoj obilježilo posvemašnje nesnalaženje i nesposobnost Vlade, bahatost i arogancija te potpun izostanak socijalne osjetljivosti. Stoga se SIK pridružjuje svima onima koji misle da Vladu treba žurno rekonstruirati, posebice u resoru gospodarstva, poduzetništva te rada i mirovinskog sustava. koji, ne samo da ne funkcioniraju, već nanose izravnu štetu dosegnutom stupnju socijalnog dijaloga. Većinu političara u Hrvatskoj pregazilo je vrijeme, te, umjesto da budu na korist svojim biračima, zapravo samo predstavljaju posrednike preko kojih se rasprodaje zemlja i njena bogatstva.

Svi pokazatelji ukazuju na nastavak krize i teškoća i u 2014. godini koja je započela na najgori mogući način – procedurom novih izmjena ZOR-a, odbijanjem svih sindikalnih prijedloga i najavom još veće zakonske restrikcije radničkih prava te sindikalnim zajedništvom u razmišljanju o organiziranju generalnog štrajka. Ne treba, dakle, imati iluzija o tome da se i za radnike i sindikate nastavlja teška bitka, s imperativom puno veće radničke i sindikalne osviještenosti i iskrenog zajedništva, bez, još uvijek, vrlo prisutne fige u džepu.

Usprkos tome što je pred sindikatima, očigledno, neizvjestan i trnovit put, temeljni programski ciljevi SIK-a ostaju uvijek vezani za rad na povećanju članstva, pružanju što kvalitetnije sindikalne zaštite i prilagođavanju oranizacije novim sindikalnim potrebama i interesima. SIK je već odavno, naime, u svom djelovanju prešao okvire Istre i Kvarnera; u zadnje vrijeme okuplja članstvo od Umaga do Korčule, od Raba i Paga do Korenice. Znatno širi teritorij koji sada pokriva, ali i značajno izmijenjena radnička i gospodarska struktura, već nameće osjetljiva razmišljanja za izmjenu imena koje je, nesumljivo, u 18 godina postojanja, postalo prepoznatljiv sindikalni brend za koje je članstvo s razlogom emotivno vezano. Osim o ovom pitanju, izvjesno je da će se uskoro kao točka razmišljanja otvoriti i pitanje novih pravila financijskog poslovanja budući se znatno povećao opseg financijskog posla u Sindikatu, nakon što su zbog izmjena propisa na što su upozorene brojne podružnice zatvorile žiro račune i dio svojih sredstava prenijele na Sindikat.

                                                                                                          Predsjednik

                                                                                                          Bruno Bulić v.r

Pula, 30.01.2014.