regionalexpress.hr SIKD: Ovakav razvoj sezonskog turizma postaje društveno zlo za Hrvatsku!

Detalji

Kategorija: Iz medija

Objavljeno: Ponedjeljak, 12 Listopad 2015 09:19

BRUNO BULIĆ - PREDSJEDNIK SIKD-a I MARINA CVITIĆ - PREDSJEDNICA ODBORA ZA TURIZAM SIKD-a
'Obzirom na činjenicu da 14. listopada počinju Dani hrvatskog turizma u Poreču, u kojem će se pričati o pozitivnim stranama Hrvatskog turizma, kojih zacjelo i ima i koje mi ne osporavamo, htjeli smo skrenuti pozornost i na one negativne strane koje nosi ovakav turizam, a o kojima se nažalost rjetko priča', rekli su danas uvodno na konferenciji za novinare Bruno Bulić predsjednik SIKD-a i Marina Cvitić predsjednica Odbora za turizam SIKD-a.
'Naime, niti želimo niti hoćemo osporavati da je turizam jedina rastuća gospodarska djelatnost u Hrvatskoj koja značajno puni proračunsku blagajnu, da zapošljava, makar na određeno vrijeme 3 – 4 mjeseca, te da u ovoj djelatnosti radnici dobivaju plaću; dobivaju je na vrijeme i neznatno, ali ipak svake godine raste.
Međutim, bez pomaka u smislu produžavanja sezone i zapošljavanja na neodređeno vrijeme, te zakonskog reguliranja standarda u turizmu, čime bi se spriječilo izrabljivanje radnika, bit će sve manje osmjeha ni licu turističkih radnika, koji su ključ uspjeha u turizmu', rekla je Cvitić.
Poručila je da ukoliko „Program Hrvatska 365 dana" koju su osmislili Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica ne bude dao bolje rezultate u cilju produženja sezone, odnosno cjelogodišnjeg poslovanja tustičkih destinacija, ovakav daljnji razvoj sezonskog turizma, kao što je sada, postaje društveno zlo za Hrvatsku.
Napomenula je i da se već nekoliko sezona za redom postižu rekordni rezultati, ovogodišnja turistička sezona posebno, međutim, tvrdi, 'od toga malo koristi ima domicilno stanovništvo i radnici. Naime, analizom zaposlenosti došli smo do poražavajućih rezultata. Unatoč povećanom broju noćenja i dolazaka turista, sve velike turističke kompanije ima manji broj stalno zaposlenih radnika u odnosu na prethodne godine, a omjer stalno zaposlenih i sezonskih radnika dosegao je zabrinajvajućih 1:3. Nerijetko se kompanije stimulirajućim otpremninama i dalje rješavaju starijih stalno zaposlenih radnika, a nadomještaju se stalnim sezoncima ili sezoncima. Taj je trend započeo u Istri, ali se, nažalost, proširio i u ostatku Hrvatske'.
Dalje naglašava: 'Turizam karakteriziraju i niske plaće. Naime, prosječna netto plaća radnika u djelatnosti zaostaje 14% u odnosu na prosjek RH i, za prvih sedam mjeseci ove godin, ne doseže niti 5000,00 (4995,00) kuna. Uzmemo li u obzir da u prosjek ulaze i plaće menegera i članova Uprave, kojima je plaća i do 10 puta veća u odnosu na prosječnu plaću i koje ne iznose ispod 30.000 kuna mjesečno, da u taj prosjek ulaze i dodaci po osnovi otežanih uvjeta rada (nedjeljom, blagdanom, dvokratno ili u smjenama,) te minuli rad, dolazimo do poražavajućeg podatka da je prosječna plaća turističkih „proizvodnih radnika" (kuhar, konobar, recepcioner) oko 3.500,00 kuna, a taj prosjek, primjerice, sobarice rijetko kada dosegnu, a to je jedno od najtežih zanimanja u turizmu. Žalosno je i apsurdno da su radnici koji su ključ uspjeha u turizmu, kao jedine gospodarske djelatnosti u RH koja uspješno posluje i koja je pokretač gospodarstva te daje najveći doprinos javnim financijama RH, podcijenjeni. 180 kuna veća plaća, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, prvenstveno je rezultat vladinih mjera i povećanja neoporezivog osobnog odbitka, a tek neznatno rezultat povećanje plaća kod posldoavca.
Nadalje, zbog nepostojanja propisa kojim su utvrđeni standardi rada u turizmu, radnici se iskorištavaju i izrabljuju do te mjere da mnogi sezonski radnici posebno u dobi iznad 50 godine, zbog nemogućnosti udovoljavanja zahtjevima poslodavaca, više ni ne traže posao u turizmu. Naime, iako je Ministarstvo turizma snosilo troškove izrade standarda koji je izradio Hoteljerski fakultet u Opatiji, te standarde turističke kompanije ne priznaju niti ih žele primjenjivati, a napravili su ih stručnjaci. Rezultat toga je da turizam postaje jedna velika tvornica nepriznatih invalida. Svim ministrima turizma, od Pave Zupan Rusković do zaključno s Darkom Lorencinom, predlagali smo da standardi rada budu sastavni dio kategorije hotela; ovisno o broju zvjezdica kojima je objekt kategoriziran, mora biti određen broj radnika i određenog zanimanja po smještajnoj jedinici. Na taj način sačuvalo bi se zdravlje radnika, ali i kvaliteta usluga; ujedno bi se povećao broj zaposlenih, a to bi i Ministarstvu turizma, a i Vladi RH trebalo biti prioritet. Nažalost, nema sluha.

Daljnji problem proizlazi iz Strategije razvoja turizma Hrvatske, po kojoj je intencija povećanja hotelskog sadržaja iako je već sada evidentan nedostatak radnika u pojedinim regijama. I dok sada u turističke regije, zbog pada industrijske proizvodnje u ostalim dijelovima zemlje, dolaze raditi radnici i radnice iz ostalih gospodarski manje razvijenih krajeva RH, kada se gospodarska situacija poboljša, možemo očekivati jeftinu radnu snagu iz manje razvijenih zemalja, čime će se trend zaostajanja prosječnih plaća u turizmu samo povećavati.
Zato se opravdano postavlja pitanje: Za koga graditi nove objekte ako tu neće raditi naši građani i ako to nije u korist naših građana, kada dobit ionako izvlače vlasnici koji su većinom stranci, zbog čega RH ima malo koristi? Smatramo svojom obvezom uvijek podsjetiti: Na to je upozorila i potpredsjednica Svjetske turističke organizacije na Danima hrvatskog turizma koji su pred nekoliko godina održani u Rovinju i koja je rekla dvije stvari na koje nitko od mnogobrojnih visokopozicioniranih turističkih radnika, ali ni političara nije replicirao: nije dopušteno da stranac dolazi u moj zavičaj i stvara profit s radnicima koji nisu iz mog zavičaja i nije dopušten nikakav zahvat u prostoru ako on nije u interesu stanovništva', istaknuli su predsjednica Odbora za turizam SIKD-a Marina Cvitić i predsjednik SIKD-a Bruno Bulić. (rex/foto arhiva)

glasistre.hr Bulić: Sezonski turizam postaje društveno zlo

Detalji

Kategorija: Iz medija

Objavljeno: Ponedjeljak, 12 Listopad 2015 09:10

Sezonski turizam postaje društveno zlo za Hrvatsku, a radnici se, zbog nepostojanja propisa kojima se utvrđuju standardi rada, izrabljuju do te mjere da mnogi stariji od 50 godina više ni ne traže sezonski posao, kazao je Bruno Bulić, predsjednik Istre, Kvarnera i Dalmacije na konferenciji za novinare sazvanoj u ponedjeljak u povodu Dana turizma koji se ovog tjedna održavaju u Poreču.

Podsjetio je da će se na toj manifestaciji, "na kojoj se kotizacija plaća 750 kuna", govoriti o uspjesima u turizmu te "dijeliti medalje i plakete", a trebalo bi, po njegovu mišljenju, iznijeti kako pozitivne, tako i negativne strane ove branše. U turizmu vladaju robovlasnički odnosi, "uz blagoslov Ministarstva turizma i Ministarstva rada i mirovinskog sustava", rekao je. Pozitivno je to što, po njemu, osiromašeni radnik ipak pronađe nekakav posao, pa makar nekoliko mjeseci u godini.

- Ne želimo, niti hoćemo osporavati da je turizam jedina rastuća gospodarska djelatnost u Hrvatskoj koja značajno puni proračunsku blagajnu, da zapošljava. Međutim, bez produljenja sezone i zapošljavanja na neodređeno te zakonskog reguliranja standarda u turizmu, čime bi se spriječilo izrabljivanje radnika, bit će sve manje osmijeha na licu turističkih radnika koji su ključ uspjeha u turizmu, rekao je Bulić. Podsjetio je da je Ministarstvo turizma snosilo trošak izrade standarda koje je izradio Hotelijerski fakultet u Opatiji.

- Međutim, te standarde hotelijeri ne žele primjenjivati. Rezultat toga je da turizam postaje velika tvornica nepriznatih invalida. Svim ministrima, od Pave Župan Rusković do Darka Lorencina predlagali smo da standardi rada budu sastavni dio kategorije hotela, te da u skladu s brojem zvjezdica bude određen broj radnika i određenog zanimanja u smještajnoj jedinici. Podsjetio je da se već nekoliko sezona, a osobito ove, bilježe rekordni rezultati, međutim, od toga malo koristi imaju radnici i domicilno stanovništvo.

- Turistička poduzeća ostvaruju 30, 50 pa i 150 milijuna kuna čiste dobiti nakon oporezivanja, a nisu u stanju dati milijun godišnje da bi se plaće radnicima povećale za nekoliko postotaka. Trošak rada u turizmu u nas ima udio između 20 i 28 posto u odnosu na ukupne prihode, što je manje nego u konkurentskim zemljama. Prosječna neto plaća u turizmu zaostaje 14 posto za republičkim prosjekom i, u prvih sedam mjeseci ove godine, iznosila je 4.995 kuna. Uzmemo li u obzir da tu ulaze i plaće menadžera koje su do 10 puta veće od prosjeka i koje iznose po 30.000, a katkad i 80.000 kuna mjesečno, da u taj prosjek ulaze i dodaci po osnovi otežanih uvjeta rada (nedjeljom, praznikom, dvokratno ili u smjenama) te minuli rad, dolazimo do poražavajućeg podatka da prosječna plaća turističkih "proizvodnih" radnika (kuhara, konobara, recepcionara), iznosi oko 3.500 kuna. Taj prosjek sobarice rijetko dosegnu, rekao je Bulić, podsjetivši da je u turističkim tvrtkama zaposlena tek trećina stalnih, te dvije trećine sezonskih radnika.

Istodobno se menadžerima isplaćuju bonusi čiji neto iznosi dosežu 400, 600, pa i 800 tisuća kuna godišnje, a tu su još i kreditne kartice, automobil na raspolaganju 24 sata i osiguranje menadžera i njihovih obitelji, kazao je predsjednik SIKD-a. Pozvao je odgovorne u ministarstvima turizma te rada i mirovinskog sustava da "spriječe tu nekontroliranu pohlepu", pogotovo u prostoru, koji se narušava apartmanizacijom, dok se na selima "zbog dva bazena više ne mogu držati svinje i kokoši." Marina Cvitić, predsjednica Odbora za turizam SIKD-a kazala je da su rezultati u turizmu sve bolji ali ih, usprkos tome, nijedna kompanija nije pozvala na pregovore o većim plaćama. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

istarski.hr Ovakav razvoj sezonskog turizma postaje društveno zlo za Hrvatsku

Detalji

Kategorija: Iz medija

Objavljeno: Ponedjeljak, 12 Listopad 2015 09:04

U povodu Dana hrvatskog turizma, koji 14. listopada počinju u Poreču, Bruno Bulić i Marina Cvitić, predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije i predsjednica njegova Odbora za turizam, održali su 12. rujna konferenciju za novinare kako bi skrenuli pozornost na negativne strane hrvatskog turizma, o čemu se, naglasili su, rijetko priča.

Napomenuli su da niti želie, niti hoće osporavati da je turizam jedina rastuća gospodarska djelatnost u Hrvatskoj koja značajno puni proračunsku blagajnu, da zapošljava, makar na određeno vrijeme, tri do četiri mjeseca te da u ovoj djelatnosti radnici dobivaju plaću na vrijeme i da ona neznatno, ali ipak svake godine raste, no naglašavaju da će bez pomaka u smislu produžavanja sezone i zapošljavanja na neodređeno vrijeme te zakonskog reguliranja standarda u turizmu, čime bi se spriječilo izrabljivanje radnika, biti sve manje osmjeha ni licu turističkih radnika, koji su ključ uspjeha u turizmu.

Poražavajući rezultati analize

Opširnije:istarski.hr Ovakav razvoj sezonskog turizma postaje društveno zlo za Hrvatsku

Glas Istre: Plaćen porezni dug, danas plaća "tibovcima"

Detalji

Kategorija: Iz medija

Objavljeno: Srijeda, 16 Rujan 2015 11:22

"Leglo" u TIBO-u:Stiglo prvih 1,7 milijuna kuna pozajmice od Uljanik Grupe

Drugi dio dogovorene pozajmice Puljana iznosi 3,3 milijuna kuna, a trebao bi biti proslijeđen nakon što se razriješi formalnost oko uknjižbe vlasništva TIBO-a nad nekretninama i zemljištem kojima je država prošli tjedan dokapitalizirala ovu tvornicu.

Prvih milijun i sedamsto tisuća kuna od pozajmice iz Uljanik Grupe "leglo" je na račun matuljskog TIBO-a. Veći dio tog novca odmah je proslijeđen za podmirenje duga prema poreznoj upravi koja od ove tvornice potražuje oko 1.1 milijuna kuna na račun neplaćenih poreza i doprinosa. Time je nakon više od dva mjeseca, račun TIBO-a jučer odblokiran, a prema svim najavama danas bi na red trebali doći i radnici, njih 84 kojima će biti isplaćena prva zaostala plaća za travanj. Drugi dio pozajmice dogovoren s Puljanima, a riječ je o još 3,3 milijuna kuna trebao bi biti proslijeđen nakon što se razriješi formalnost oko uknjižbe vlasništva TIBO-a na nekretninama i zemljištem kojima je, podsjetimo, država prošli tjedan dokapitalizirala ovi tvornicu. Riječ je o nekretninama v rijednim oko 30 milijuna kuna, na koliko je-prema neslužbenim informacijama-procijenjeno građevisnko zemljište površine 42 tisuće četvornih metara, zajedno s pripadajućim halama.

Opširnije:Glas Istre: Plaćen porezni dug, danas plaća "tibovcima"