HRT Bulić: Ne obmanjujte javnost u vezi s monetizacijom autocesta

bulic uredpula

redsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Bruno Bulić pozvao je premijera Zorana Milanovića, potpredsjednika Vlade Branka Grčića i ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Sinišu Hajdaša Dončića da "prestanu obmanjivati i plašiti hrvatske građane", tvrdeći da će se u slučaju odustajanja od monetizacije hrvatskih autocesta dogoditi krah mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Tvrdnje da će se zbog odustajanja od monetizacije dogoditi krah mirovinskog i zdravstvenog sustava notorne su laži, pa ih molimo da s time prestanu, rekao je Bulić na konferenciji za novinare.

Kao primjer pogubnosti monetizacije naveo je talijanske autoceste koje su zvali "zlatnom kokom", no otkako su 1999. privatizirane, do danas su cestarine povećane čak 65%.

Opširnije:HRT Bulić: Ne obmanjujte javnost u vezi s monetizacijom autocesta

dalmatinski portal Sindikat protiv monetizacije: 'Ne plašite narod da neće biti novca za mirovine nego uhvatite lopine'

bruno hurs

Bruno Bulić u Splitu je prozvao Zorana Milanovića, Branka Grčića i Sinišu Hajdaša Dončića
Predsjedniče Vlade Milanoviću, potpredsjedniče Grčiću i ministre Hajdašu Dončiću, prestanite obmanjivati i plašiti hrvatske građane da neće biti novca za mirovine ili plaće ako autoceste ne damo u koncesiju. Poručio je to iz Splita Bruno Bulić, predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije.
Na konferenciji za medije na kojoj se žestoko usprotivio monetizaciji autocesta naveo je da loša iskustva s davanjem u koncesiju u Italiji trebaju biti Hrvatskoj škola iz koje se uči.

Opširnije:dalmatinski portal Sindikat protiv monetizacije: 'Ne plašite narod da neće biti novca za mirovine...

“Nerazumni” građani, borbena Vlada – potpisa za referendum ima dovoljno

ekipa nedamonaseceste

referendum-autoceste.hr) Inicijativa „Ne damo naše autoceste'" obradila je zasad 487.612 valjanih prikupljenih potpisa, a ta preliminarna brojka samo će još rasti jer provjera prikupljenih potpisa i dalje traje. Saboru ih kane predati idući tjedan, a potom u roku od 15 dana očekuju i njihovu provjeru te potom i održavanje referenduma na dan predsjedničkih izbora kako bi trošak bio što manji. U međuvremenu, Inicijativa se baca na izradu novog modela društvenog upravljanja zajedničkim dobrima pod javnom, društvenom i stručnom, a ne partitokratskom kontrolom.

ne damo nase autoceste2

„Vlast će morati slušati glas građana, a ne uskih interesnih skupina", poručio jeMijat Stanić, jedan od predstavnika inicijative „Ne damo naše autoceste" i predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata te se osvrnuo i na riječi premijeraZorana Milanovića, koji je kazao da će „Vlada poštivati odluku naroda, pa i onu nerazumnu, jer su pravila o referendumu takva kakva jesu". „Premijer je uvrijedio pola milijuna ljudi koji su dali svoj potpis za referendum, a ja mogu na to reći da ako su i bili nerazumni, bilo je to onda kada su zaokružili njegovo ime na izborima i dali mu šansu da postane premijer".

Zanimljivo je i, za Stanića „nimalo slučajno", da je ostavku daoMarko Lončarević, pomoćnik ministra prometa zadužen za projekt monetizacije, i to„zbog osobnih razloga" zatraživši razrješenje „baš sad kad je svima jasno da je prikupljeno dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma protiv davanja autocesta u koncesiju".

Neka i provjera potpisa traje 15 dana?

Naime, premda potpise u Inicijativi još uvijek provjeravaju i do danas u 10:24 valjanih je potpisa bilo 487.612 (što je 113.000 više od broja kojivladajući uključuju u 10 postopotrebnih za raspisivanje referenduma), sindikati i organizacije civilnoga društva očekuju da će konačni broj iznositi oko pola milijuna. Podsjetimo, dvojbe oko toga koliko zapravo iznosi 10 posto ukupnog broja birača (jer na što se zapravo odnosi ukupni broj birača – registar ili popis?) aktualizirane su ovih dana i očekuje se što će na tu temu reći Ustavni sud. No, Inicijativa, koja ionako prema oba kriterija već sada ima dovoljno potpisa, jasno je istaknula kako smatra da treba primjenjivati kriterij koji ide na ruku građanskim inicijativama.

U svakom slučaju, sve valjane prikupljene potpise predat će Saboru idući tjedan i pritom zatražiti da i provjera bude gotova u roku 15 dana od početka prve sjednice (što bi trebalo biti 12. studenog – op.a.) za pregled potpisa, najavio je Stanić: „Ako smo mi mogli prikupljati potpise po buri i po kiši, mogu ih prebrojati i oni koji rade u toplim uredima, a tražit ćemo i da se referendum održi s predsjedničkim izborima zbog što veće uštede tako da svaki drugi skuplji izbor ide Vladi na dušu".

U međuvremenu, Inicijativa kreće u daljnje aktivnosti u cilju zaštite javnih dobara, naime, kako je kazao Stanić, pokazalo se da niti bez organizacija civilnoga društva, niti bez sindikata ne bi bilo uspjeha ove inicijative te da „tek dolazi vrijeme kad će civilno društvo, odnosno građani imati utjecaj na donošenje odluka i izvan izbora".

Služi li Vlada građanima ili međunarodnim financijskim institucijama?
Na tom je tragu nastavio iTeodor Celakoski, također jedan od predstavnika inicijative „Ne damo naše autoceste" iz civilno-društvenih redova Prava na grad, istaknuvši kako „neće stati na prikupljanju potpisa, već je cilj izazvati javnu raspravu i zahtijevati od vlasti da građane više ne gura u odabir lažnih alternativa koje se svode na ili politička korupcija i klijentelizam, ili privatizacija".

Stoga Inicijativa „Ne damo naše autoceste", koja će se u budućnosti, najavljuju akteri, i širiti, kreće u izradu novog boljeg modela upravljanja javnim tvrtkama, javnim institucijama i javnim dobrima koja se neće oslanjati na partitokratsku, nego na javnu, stručnu i društvenu kontrolu.

Ministar prometaSiniša Hajdaš Dončićponovio je nakon redovite sjednice Vlade da "ne misli odustati od davanja autocesta u koncesiju i da uskoro stižu prve ponude potencijalnih koncesionara: "Koncem studenog dolaze prve ponude od potencijalnih koncesionara, a o mogućem referendumu nećemo odlučivati ni ja, niti organizatori referenduma, nego će o tome donijeti odluku Ustavni sud. Ako do referenduma dođe – ja sam borben čovjek, živim u ovoj zemlji, volim ovu zemlju i smatram da koncesije autocesta imaju pozitivan utjecaj ne samo na proračun i razduživanje poduzeća HAC i ARZ, nego zbog oslobađanja 1,4 milijarde kuna koje će se ulagati."

Međutim, kao što su ranije na konferenciji za novinare upozorili iz Inicijative, Vlada još uvijek nije dala kompletne brojke iz kojih će biti vidljivo ne samo dio oko kamata, nego i zarada koncesionara na 40 godina iz kojih će biti plaćane kamate što su još jednom nazvali manipulacijom i pozvali na sučeljavanje argumentima za što će, nadaju se, biti prilike tijekom referendumske kampanje kada bi se trebalo i iskristalizirati služi li Vlada građanima ili međunarodnim financijskim institucijama?

Izvor:Gong.hr,30.10.2014.

Autorica:Andreja Žapčić

 

Novi list REAGIRANJE SIKD-a >NISMO DOŠLI JER NISMO POZVANI NA SKUP RADNIKA

logoliburnija riviera

STUH u Liburnia Riviera Hotelima d.d. Opatija broji svega 20-tak članova koje je, umjesto da se putem medija raspravlja sa SIKD-om s deset puta više članova, mogao obavijestiti i pojedinačno. Ovako bi se mogao stvoriti dojam, u što ne želimo vjerovati, da rade zajedno s poslodavcem protiv Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, ali i protiv svih radnika. Jer zašto bi, inače, javno stvarali dojam da postoji sukob između sindikata, koji u ovom trenutku zaista nije nikome potreban, a najmanje radnicima kojima je dosta pritiska od strane poslodavca, a kamoli da ih straše i sindikalisti. Možda poziv za Skup radnika i nije službeno bio dostavljen sindikalnom povjereniku STUH-a pa, ako nije, ovim mu se putem i ispričavamo, ali je bio objavljen na svim oglasnim pločama poslodavca i da su STUH-ovi predstavnici htjeli i željeli prisustvovati Skupu radnika, mogli su to učiniti. Nadalje, STUH-ov član u Radničkom vijeću ne samo da je sudjelovao, već je i vodio, pa i vodio zapisnik sa sjednice, na kojem se raspravljalo upravo o navedenom Skupu na kojem su pripremljena i pitanja za poslodavca. Moramo istaknuti da nitko na Skupu nije spominjao STUH, nitko nije pitao za njihove predstavnike i sigurno nikome nisu ni nedostajali. S obzirom da se osvrću na medijske napise, kolegama iz STUH-a zasigurno nemamo što objašnjavati u kojem kontekstu je štrajk spominjan i kada je spominjan, a nije nam ni potrebna njihova pomoć u pronalaženju zakonskih razloga za štrajkanje u LRH. Slažemo se s kolegama da je LRH kompanija u kojoj radnici imaju brojne probleme i da je suradnja dvaju sindikata neophodna, ali za suradnju je potrebno dvoje.
Ako je cilj suradnja, zašto predstavnici STUH-a nisu prihvatili poziv SIKD-a za formiranje zajedničke liste za Radničko vijeće, u kojem bi vjerojatno tada zajednički imali sve članove Radničkog vijeća; zašto nakon konstituiranja Radničkog vijeća nisu ustupili dio sati predsjedniku Radničkog vijeća kako bi mogao barem nekoliko dana raditi isključivo za Radničko vijeće; zašto su pred poslodavcem najavili sudsko osporavanje sadašnjeg predsjednika Radničkog vijeća; zašto i sada, kada ih na Skupu
nitko i nije spominjao, javno iskazuju da više imaju zajedničkog s poslodavcem nego sa SIKD-om? Uostalom, neka objasne ako ne svim radnicima, a ono barem svojim članovima, što je to STUH učinio preventivno, ili bilo kako, da bi zaštitio položaj radnika u LRH? Naprotiv, ne samo da nisu ništa
učinili preventivno, već pokušavaju sprečavati i SIKD da nešto učini. Liburnia, ma kakva god da jest, opstala je samo zahvaljujući promišljenoj sindikalnoj politici koju je vodio SIKD, jer u protivnom bi davno bila završila kao Jadran Crikvenica ili neke druge turističke kompanije koje su ili u stečaju, ili predstečajnoj nagodbi - kažu predstavnici SIKD-a Marina Cvitić i Bruno Bulić.

tportal: Evo što se u Italiji i Istri dogodilo kad su autoceste otišle privatniku

autocesta 23

Građani su vrlo dobro upoznati s ciljem inicijative i posljedicama davanja autocesta u koncesiju, istaknuli su na konferenciji za novinare u Puli predstavnici Organizacijskog odbora inicijative 'Ne damo naše autoceste!' u Istri podsjetivši kako je kratkoročni cilj inicijative za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma onemogućiti davanje autocesta u koncesiju, a onaj dugoročni onemogućavanje budućih privatizacijskih pljački

Istaknuli su da svaki koncesionar autocesta prvo poveća iznose naplate cestarine od građana, s ciljem ubiranja što veće dobiti od cesta izgrađenih javnim novcem te da ni planirana monetizacija ne predviđa obavezu izgradnje autocesta.

Opširnije:tportal: Evo što se u Italiji i Istri dogodilo kad su autoceste otišle privatniku