SIKD protiv uvoza radnika - Za budućnost hrvatske brodogradnje nužna revizija obrazovanja
- Detalji
- Kategorija: Vijesti
- Objavljeno: Utorak, 20 Listopad 2015 11:06
Na ovu konferenciju nas je ponukala otvorena tema nedostatka kvalitetnih kadrova u Hrvatskoj za potrebe brodogradnje i potreba za njenim velikim uvozom te skandalozan stav predsjednice HUP-a gospođe Gordane Deranja po tom pitanju - naglasio je Rajko Kutlača, voditelj pulskog ureda SIKD-a, na konferenciji za novinare na temu uvoza radne snage za brodogradnju a održanoj u pulskom uredu 20. listopada ove godine.
Povod takve oštre ocjene bile su izjave s okruglog stola naziva „Perspektiva hrvatske brodogradnje", ali, iz dosadašnjih istupa poslovnih subjekata, u SIKD-u nemaju dilema da bi one bila slične i u drugim privrednim djelatnostima. U raspravi o ovoj temi, nažalost, svi izbjegavaju preuzeti svoj dio odgovornosti za postojeće stanje. U SIKD-u ne mogu prihvatiti što se problem rješava uvozom radne snage umjesto da se na njega gleda dugoročno i da se na kvaliteti radi za vrijeme školovanja, kao što se nekad radilo, plaćenim praktičnim radom u samim poduzećima, s mentorima iz proizvodnje. Interes mladih ljudi za ta teška zanimanja, naglasio je Kutlača, treba pobuditi cijenom rada, uvjetima rada i radom na neodređeno vrijeme: "Današnji rukovodeći, inženjerski i stariji proizvodni kadar svih brodogradilišta je na taj način školovan. Kvalitetni „stari majstori" su na taj način proizvodili kvalitetne „mlade majstore". Njima je netko pokazivao i obučavao ih na radnom mjestu. Zar se to zaboravilo? Danas toga nema. Ni nekad nisu s fakulteta izlazili inženjeri koji su mogli osmisliti, projektirati i konstruirati novi brod. To se uči godinama, a neki ne nauče nikad, kao i kvalificirani majstori. Sreća je što ima onih koji nauče. Od početnika koji za vrijeme školovanja nije ni vidio radno mjesto na kojem bi trebao raditi na može se očekivati da bude kvalitetan majstor odmah nakon škole". Neprihvatljiva je stoga teza da naprosto ne postoji interes za brodograđevna (i druga proizvodna) zanimanja. One koji to tvrde SIKD poziva da objave kolika je plaća mladog radnika zagarantirana ugovorom o radu i neka kažu s koliko mladih radnika su odmah sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme. S podrškom mladima koji traže plaćen posao na neodređeno vrijeme i koji s pravom žele živjeti u SIKD-u su čvrsto uvjereni da nitko ne može očekivati da će osnovna plaća (kad bi odmah i bio ugovor na neodređeno vrijeme) manja od 3000kn bruto privući mlade ljude za teška zanimanja poput brodograđevnih. Voditelj pulskog ureda SIKD-a poziva gospođu Deranja da javno kaže kolika je ugovorom o radu zagarantirana plaća mladog radnika u Tehnomontu. Isto pitanje upućuje i rukovoditeljima u više desetaka poduzeća u koje su pretvorili brodogradnju u Splitu te svima onima koji traže uvoz radne snage, uz obrazloženje da se ovdje ne može pronaći odgovarajući kadar. Iako valja pohvaliti javnu ponudu sigurnog zaposlenja onima koji su kvalificirani za brodograđevna zanimanja, a koju je na spomenutom okruglom stolu o brodogradnji iznio predstavnik Uljanika Marinko Brgić, u SIKD-u ne vjeruju da će ona u današnjem "vrednovanju" brodograđevnog rada naići na plodno tlo. Nažalost, rješenja se traže u uvozu radne snage umjesto da se poduzmu mjere kako bi se kod nas, redefiniranim obrazovnim sustavom, ali i direktnim učešćem proizvodnih poduzeća u obrazovanju, proizvodio kvalitetan kadar i kako bi se on dobrim uvjetima rada i plaćom privukao i, što je još važnije, a zaboravlja se – i zadržao. Za sve češću pojavu odlaska, prvenstveno kvalitetne, radne snage u zemlje EU nije teško pogoditi uzroke. Stabilno gospodarstvo, ne samo brodogradnja, međutim, mora imati oslonac na radnoj snazi iz svog okruženja. U suprotnom, nema društvenog smisla. "Često smo govorili kakve učinke takva politika ima na turizam, gdje je društvena neodgovornost u smislu brige za stanovništvo i okruženje na najnižim granama. Stalnog zapošljavanja gotovo ni nema, a iskorištavanje slabo plaćene radne snage je maksimalno bez obzira na enormne zarade. Kako proizvesti, a pogotovo kako zaposliti proizvedeni kadar u toj djelatnosti?" - zapitao se Kutlača i istaknuo da skandalozna izjava gospođe Deranja, predsjednice HUP-a, o tome da uvoz radne snage treba zakonski omogućiti traži javnu reakciju ne samo sindikata, već šire javnosti i struke. Ako se njena izjavu prihvati kao stav članica HUP-a, onda zasigurno nema svjetla na kraju tunela. "Zar ne bi ona sa svoje pozicije predsjednice tako važne udruge i udruga kojoj predsjedava trebala napraviti sve, a uvjereni smo da može puno, da utječe na promjene u obrazovnom sustavu kako bi se proizvodio potreban kvalitetan kadar, a na svoje članice da se taj kadar zaposli. Ne, umjesto toga ona zaziva ozakonjenje uvoza radne snage. Pa u korist koje zemlje i koje domovine. Ne zove li se HUP HRVATSKA udruga poslodavaca. Gdje je tu društvena odgovornost poslovnih subjekata koji moraju biti društveno odgovorni bez obzira na kapitalizam i privatno vlasništvo. Znam da u liberalnom kapitalizmu nije tako, ali mi ne smijemo postati takvo društvo. Moramo reagirati na ovakvu izjavu predsjednice HUP-a. Zakonom treba zabraniti, a ne omogućiti uvoz radne snage. SIKD je protiv uvoza radne snage barem dok se ne iskoriste sve mogućnosti da se ona pronađe „kod kuće". Pod tim mogućnostima podrazumijevamo primjerenu cijenu rada, uvjete rada i sigurnost na najvećoj razini. Tek kad se te mogućnosti iskoriste možemo govoriti o najmanjoj potrebnoj kvoti uvoza. Prioritet mora biti revizija obrazovnog sustava koji treba proizvoditi potreban kadar uz aktivno učešće privrednih subjekata da taj kadar bude kvalitetan odmah nakon završenog školovanja i da se zapošljava. Bez takvih promjena nam ništa ne važe nikakve rasprave o demografskoj slici, a kamoli obnovi. Bez takvih promjena Hrvatska će, na žalost, nestajati u demografskom smislu. Ostat će samo oni sami sebi dovoljni - upozorio je na kraju Kutlača.