Ne dirajte Jadran
- Detalji
- Kategorija: Vijesti
- Objavljeno: Utorak, 23 Kolovoz 2016 06:14
Reagirajući na najavljene namjere da se dionicama hotelijerske kuće Jadran iz Crikvenice jamči za kredit za spas kutinske Petrokemije predsjednik SIKD-a Bruno Bulić uputio je 23. kolovoza otvoreno pismo Vladi:
O T V O R E N O P I S M O
VLADA RH
- premjer T.Orešković
- ministar gospodarstva T. Panenić
- ministar turizma A. Kliman
NE DIRAJTE JADRAN d.d. Crikvenicu
Poštovani premijeru Oreškoviću, poštovani ministre Paneniću,
Vaš najnoviji prijedlog odluke da žrtvujete crikvenički Jadran za spas Petrokemije Kutina čini nam se prosto nevjerojatnim pa Vas, prije Vaše konačne odluke, želimo upoznati (jer pretpostavljamo da kao novi na ovim funkcijama ne znate) s trnovitim putem koji su radnici Jadrana d.d. prolazili u prethodnih 20 godina, ali i upozoriti na posljedice takve odluke.
Nakon 13 godina poslovanja s blokiranim računom u kojem su, unatoč rasprodaji hotela za podmirivanje dugova, dugovanja sve više rasla, a vrijednost nekadašnjeg najjačeg turističkog diva na Kvarneru opadala; u kojem su se mijenjali nesposobni Nadzorni odbori i Uprave postavljani od strane Vlada RH, a stanje u Jadranu pogoršavalo; u kojem su radnici iako su bili najveće žrtve (što će nažalost i ostati ako Vaša odluka bude saživila), nerijetko i bez nekoliko plaća, uredno odrađivali svaku sezonu, a njihova potraživanja prema kompaniji povećala se na preko 60 milijuna kuna; Jadran d.d. 15.06.2010. odlazi u stečaj sa 709 milijuna kuna gubitaka.
Nakon tri i po godine, u siječnju 2014. godine Jadran je izašao iz stečaja i to cjelovit, sa svim hotelima, kampom i TN Kačjak kao kad je otišao u stečaj iako su pojedinci koji su i danas aktualni u pojedinim resornim ministarstvima htjeli drugačije. Dvije i pol godine nakon izlaska iz stečaja, 26. srpnja 2016, Jadran isplaćuje i posljednju ratu na ime potraživanja radnicima od ukupnih 30,5 milijuna kuna, čak dvije i pol godine prije
krajnjeg roka utvrđenog stečajnim planom. Polovica potraživanja radnika, sukladno stečajnom planu, u iznosu od 30,5 milijuna kuna pretvoreni su u ulog, odnosno dionice Društva koje bi, temeljem Odluke Skupštine koja bi se trebala donijeti 28. kolovoza 2016. godine, trebale početi kotirati na burzi. Započet je investicijski ciklus pa je u dvije i pol godine od okončanja stečaja investirano preko 65 milijuna kuna, te su podignute kategorije objekata hotela Slaven s dvije na tri zvjezdice, hotela Omorika i hotela Katarina s dvije na četiri zvjezdica, a nekategoriziranog kampa Selce na tri zvjezdice.
Odmah nakon okončanja stečaja utemeljeno je Radničko vijeće, potpisan Kolektivni ugovor između sindikata i Uprave kojim je, sukladno objektivnim mogućnostima, podignuta razina prava radnika, a sukladno dogovoru Sindikata i Uprave već u septembru, većina radnika dobila je Ugovor na neodređeno vrijeme, čime je postignuta veća sigurnost radnika, ali i njihova motivacija i optimizam. Jadran je postao stabilna i perspektivna kompanija, poželjan poslodavac u kojem raste broj zaposlenih, plaća je zagarantirana, isplaćuje se na vrijeme, u kojem se radnici poštuju, a obećanja ispunjavaju. Izrađen je, a od strane sindikata, Radničkog vijeća i radnika podržan Strateški poslovni plan razvoja Jadrana od 2016. do 2025. godine kojim se predviđaju ulaganja od preko 300 milijuna kuna u objekte, u edukaciju i razvoj radnika preko 6 milijuna kuna, a provedbom navedenog plana svi objekti podigli bi se na prosječnu kategoriju 4 zvjezdica. Time bi se omogućilo daljnje zapošljavanje i rast standarda radnika, ali i gospodarski razvoj ove destinacije . Navedenim Planom koji je usvojen od Nadzornog odbora, u kojem su 4 predstavnika vlasnika (države) i 1 predstavnik radnika, započet je proces dokapitalizacije tvrtke kojim se predlaže pronalazak strateškog partnera koji bi ulaganjem u Jadran osigurao sredstva za provedbu investicija u iznosu od oko 200 milijuna kuna.
Odlukom da se dionice Jadrana d.d. Crikvenice daju kao jamstvo Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) za odobrenje kredita kutinskoj Petrokemiji kako bi se omogućila sanacija duga prema dobavljačima plina, ne samo da će zaustaviti razvoj, već će ugroziti budućnost Jadrana. Osim toga, donašanje takve važne odluke koja će bitno utjecati na sudbinu Jadrana, u predizborno vrijeme, ne samo što nije pošteno ni moralno, već je možda i protuzakonito.
Premjeru Oreškoviću, ministre Paneniću, ne zaboravite da ste tek tehnički premjer i tehnički ministar, te da nemate pravo poigravati se sudbinom perspektivnog i prosperitetnog Društva, da se nemate pravo igrati sudbinom radnika koji su prošli havariju u posljednjih 20 godina.
Tehnički ministre Klimane, ako Vam je interese razvoj turizma, ne dozvolite donašanje takve Odluke jer će ona imati dugoročne posljedice na razvoj turizma koji se tek počeo oporavljati na crikveničkoj rivijeri.
Uostalom gospodo, tko Vam daje pravo da zastupajući Državu, državnom poduzeću (Petrokemija Kutina) državnoj banci (HBOR) jamčite dionicama državnog poduzeća (Jadran) da bi se podmirio dug privatnim kompanijama (PPD i INA). Ako Vam je cilj spasiti Petrokemiju Kutinu, što nije upitno, jer se radi o strateški važnoj kompaniji u sektoru poljoprivrede i koja je važan faktor zaposlenosti u Kutini, nemate pravo ugrožavati razvoj Jadrana, jedinog gospodarskog pokretača u Crikvenici. Založite, ako ste sigurni da ćete kreditom HBOR-a spasiti Petrokemiju Kutina, Banske dvore, zgradu Vlade i Sabora, manju ćete štetu učiniti.
Morate znati da ćemo braniti interese radnika Jadrana, da nećemo dozvoliti da budu taoci političkih igara i predizbornih doskočica, a u slučaju donašanje takve odluke krivce ćemo kazneno prijaviti radi donašanja nezakonitih i štetnih odluka, koje kao tehnička Vlada niste imali pravo.
Stoga razmislite prije donašanja bilo kakve odluke koje se tiču Jadrana, jer radnicima Jadrana, a vjerujemo i građanima Crikvenice je dosta neizvjesnosti i spremni su braniti Jadran.
Vjerujem da ćete nakon upoznavanja s poviješću i agonijom koju su prolazili radnici Jadrana, promijeniti stavove i pronaći drugi način rješavanja Petrokemije Kutine.
S poštovanjem,
Predsjednik:
Bruno Bulić