Glas Istre: Turističke kuće povećale plaće, ali Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije upozorava na iskorištavanje radnika; Turistički djelatnici neljubazni jer su preopterećeni poslom
- Detalji
- Kategorija: Iz medija
- Objavljeno: Utorak, 07 Srpanj 2015 11:22
Ljudi se iscrpljuju do zadnjih atoma snage i maksimalno ih se iskorištava. Samim tim pristupom radnik pokušava završiti zadatak koji je pred njega postavljen. Zbog tempa koji im je nametnuo poslodavac, radnici nemaju vremena da se posvete gostu, kazao je predsjednik SIKD-a Bruno Bulić.
PULA- Sve su velike istarske turističke kuće ove godine povećale plaće svojim djelatnicima od 1,5 do tri posto nakon završenih pregovora između poslodavaca i Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije (SIKD). Izvjestili su to jučer predsjednik SIKD-a Bruno Bulić i predsjednica odbora za turizam SIKD-a Marina Cvitić. Još koncem godine okončani su pregovori u porečkoj Valamar Rivieri dogovorom da će se plaće radnika povećati za 1,5 posto od 1. studenog 2014, te dodatno za 1,5 posto od 01. lipnja 2015. godine. Koncem veljače uslijedio je dogovor u rovinjskoj Maistri s kojim je dogovoreno povećanje plaće od 2,5 posto također od 1. lipnja ove godine. Od 1. svibnja ove godine povećala se plaća u Laguni Novigrad za 1,5 posto, a od 1. srpnja se povećava plaća u porečkoj Plavoj laguni za 1,4 posto, a u umaškom Istraturistu za 2,5 posto.
Robovlasnički sustav
Ipak, iako turizam bilježi pozitivne trendove u smislu povećanja fizičkog prometa, prihoda, investicija i novozaposlenih, u sindikatu upozoravaju kako se sve više iskorištavaju radnici u toj gospodarskoj grani. To se prije svega odnosi na ignoriranje sindikata i ugovaranje tzv. menađerskih ugovora, čak i s onim djelatnicima koji prema zakonu ne bi trebali imati takve ugovore. Stoga u sindkatu tvrde kako je u nekim velikim turističkim tvrtkama uspostavljen tzv. robovlasnički sustav.
- U nekim tvrtkama čak jednu trećinu svih ugovora čine ti kvazimenađerski ugovori koje smatramo protuzakonitima. Iako su nešto i veći od uobičajenih ugovora o radu, u konačnici taj je radnik poslodavcu na raspolaganju 24 sata na dan i nema pravo na nikakve dodatke te mu mi ne možemo nikako pomoći. Stoga tražimo da se broj takvih ugovora po tvrtkama smanji na maksimalno 15 posto od ukupnog broja zaposlenih, tvrdi Cvitić.
Bulić se pak osvrnuo na činjenicu da prema istraživanju agencije Heraklea koja uz pomoć tajnog gosta na Jadranu svake godine kontrolira ljubaznost,Istrani su najmanje ljubazni, odnosno gostu poklanjaju najmanje osmjeha.
- U ovom slučaju svoj dio posla nije odradilo Ministarstvo turizma, a to je da se uvede standardi rada. Ljudi se iscrpljuju do zadnjih atoma snage i maksimalno ih se iskorištava. Samim tim pristupom čovjek nema vremena da se posveti gostima i pokušava završiti zadatak koji se pred njega postavlja. Iz tog proizlazi razlog negostoljubivosti. Ali to nije negostoljubivost. Zbog tempa koji im je nametnuo poslodavac, radnici nemaju vremena posvetiti se gostu. kad bi sobarica umjesto da sprema 25 ili 30 soba pospremalan jih 15 zasigurno bi sobe ible čišće, a sobarice nasmiješene kad bi srele gosta. Zasigurno bi konobar kad bi posluživao 20, umjesto što poslužuje 30 ili više godtiju, ti gosti bili zadovoljniji jer bi konobar mogao s njima popričati i nasmiješiti im se. A ako je gost zadovoljan, on će se vraćati i preporučivati određenu destinaciju svojim prijateljima i rodbini, a u konačnici bi to značilo veći profit hotelskim poduzećima, ali i samoj destinaciji koja živi od turizma, tvrdi Bulić. Dodao je da se sgodinama povećava broj sezonaca nauštrb djelatnika na neodređeno vrijeme.
- Još uvijek se u nekim kompanijama stimulirajućim otpremninama rješavaju starijih stalno zaposlenih radnika, novi radnici rijetko se zapoišljavaju na neodređeno vrijeme jer se angažiraju stalni sezonci ili sezonci.
Sezonska djelatnost
Rezultat toga je da Istra, kao i ostatak Jadrana, ima isključivo djelatnosti sezonskog karaktera. Uzmi novac dva tri mjeseca, a nakon toga sve šalji doma. Uzmi dobit i uživaj u dobiti, ustvrdio je Bulić. Zakljčio je da je za loš socijalni dijalog između radnika i poslodavca najviše kriva Vlada koja je svojim zakonima i propisima omogućila poslodavcima da se na takav način ponašaju prema svojim djelatnicima i režu im radna prava.