regionalexpress.hr Tko snosi odgovornost za nedostatak sezonskih radnika u turizmu?

bruno bulic marina cvitic

KONFERENCIJA ZA NOVINARE SINDIKATA ISTRE, KVARNERA I DALMACIJE - PULA
'Ove godine po prvi put su se poslodavci u turizmu suočili su se sa ozbiljnim problemom - nedostatkom sezonskih radnika. I sada ugledni stručni turistički radnici poručuju : „Moramo nešto mijenjati".

Dobro jutro Kolumbo!!!' poručili su iz Sindikata Istre i Kvarnera Bruno Bulić - predsjednik Sindikata i Marina Cvitić - predsjednica Odbora za turizam SIKD-a sudionici današnje konferencije za medije.

Njihovo priopćenje pročitajte u nastavku:

'Kada je Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije upozoravao da će se to desiti, podrugljivo su se smješkali i govorili da će nam doći radnici iz Rumunjske, Bugarske i iz drugih zemalja, pa u Europskoj Uniji smo .. Sada viču: „Nešto moramo mijenjati".

Ovo što se sada dešava, samo je rezultat dugogodišnje loše kadrovske politike poslodavaca, koji su u cilju ostvarivanja što većeg profita sustavno smanjivali broj stalno zaposlenih radnika, čak poticajnim otpremninama, a stalne radnike zamjenjivali sezonskim radnicima koristeći povlastice koje im daje država. Još pred par godina bilo je kompanija koji su stimulirali stalne radnike (posebno u starijoj životnoj dobi) da napuste kompaniju. Danas gotovo u svim turističkim kompanijama u djelatnosti turizma radi svega 1/4 stalno zaposlenih radnika, a rijetke su kompanije gdje je učešće stalnih radnika 1/3 ili 1/2. I takve kompanije sada zasigurno imaju puno manje problema. Domicilni radnici više nisu dostatni, a radnici iz drugih krajeva Hrvatske biraju gdje će raditi. Kada već moraju napustiti svoj dom, svoju obitelj da bi zaradili za osiguranje svoje egzistencije i egzistencije svoje obitelji, onda biraju destinacije i zemlje gdje će za svoj rad biti dostojno plaćeni i gdje će biti uvaženi. Nažalost, u Hrvatskoj turistički radnici, koji su „ključ uspjeha u turizmu" su neopravdano potplaćeni. Turističke kompanije ostvaruju značajne dobiti (100, 200, 300 miliona kuna, ali plaće povećavaju 2 do 3% maksimalno. Prosječnu plaću od 5007 kuna neto (6991 bruto) koliko je iznosila za prethodnu godinu, veliki broj radnika nikada nije primio. Moramo istaći da u taj prosjek ulaze dodaci za rad nedjeljom, praznikom, dvokratni, minuli rad i slično, ali i plaće menegementa koji znatno povećavaju prosjek. Naime, gotovo da i nema članova Uprava tih istih turističkih kompanija koji imaju ispod 50.000 kuna mjesečnu plaću, a da ne govorimo o jednokratnim bonusima koji dosežu i do 500.000 kuna, uz sve druge beneficije koje imaju (službeni automobil na raspolaganju 24 sata dnevno, službene kartice, osiguranje na teret kompanije a na vlastito ime, studijska putovanja i td). Kao da radnik i Uprava rade u dva različita svijeta, a ne u istoj kompaniji. Kompanije se šire, idu u akviziciju i to je dobro, međutim, ne bi se smjeli širiti preko leđa radnika koji su to omogućili, a upravo to rade.

A sada se čude da im radnici neće raditi za ovu plaću. Imaju pravo radnici kada kažu: neka plate pa ćemo raditi.

Radnici u turizmu se doslovce izrabljuju jer ne postoje propisi kojim su utvrđeni standardi rada. Mnogi sezonski radnici, posebno u dobi iznad 50 godine, zbog nemogućnosti udovoljavanja zahtjevima poslodavca, ne prijavljuju za rad. Već dugo vremena u SIKD-u upozoravamo da to nije dobro, ne samo zbog toga jer to loše utječe na zdravlje radnika, već da će se to dugoročno obiti u glavu vlasnicima turističkih kompanija. I to se sada desilo. Odavno smo mi u Sindikatu Istre, Kvarnera i Dalmacije predlagali da broj radnika u objektu bude temelj za kategorizaciju objekata. Ponuda hotela, sadržaj i kvadratura ne znače ništa bez radnika i bez njegovog osmjeha. Standardi po radniku moraju se propisati jer jedino na taj način će se osigurati razvoj kvalitete, ali i zaštita radnika i njihovih radnih mjesta, ali i zdravlja. I to bi trebalo riješiti Ministarstvo turizma. Dosadašnji ministri kojima smo ukazivali na te probleme, iako su pokazali razumijevanje, nisu učinili ništa. Od ministra turizma u ovom mandatu, ma tko on bio očekujemo da konačno riješi ovaj problem. Ne govori dobro ministar Kliman kad kaže da hrvatski poslodavci ne mogu turističkim radnicima pružiti iste uvjete kao npr. u Austriji ili npr. Irskoj. A zašto ne? Neka se odreknu samo malo svoje dobiti u korist radnika. Zašto ministri tetoše poslodavce razmišljajući da im, kako bi bili konkurentni treba smanjiti PDV ili dati neke druge povlastice. Nemamo ništa protiv, ali neka im onda uvjetuje standarde, povećanje broja stalno zaposlenih, povećanje plaće, uvjeta rada.... Neka to bude obostrana korist i radnika i poslodavca, a to će onda biti u korist i RH. U protivnom biti će to ustupak bogatima da postanu još bogatiji. A to je već pokazala praksa. Kada je PDV bio smanjen na 10%, kada su se smanjili doprinosi za zdravstvo, odgovorno tvrdimo: niti je bilo povećanja plaća tadašnjim radnicima, niti je bilo zapošljavanja, ali ni značajnijeg investicijskog zamaha. Razlika se pretočila samo u dobit vlasnicima.

Ono na što također moramo upozoriti jesu i nesretni tkzv. menegerski ugovori kojima su radnici izuzeti iz kolektivnog ugovora i njihov se broj, unatoč preporuke socijalnog vijeća za turizam, nažalost povećava iz godine u godinu. Poslodavci, pod izlikom da su ta radna mjesta posebna i da im radno vrijeme nije moguće mjeriti ili unaprijed odrediti, ugovaraju samostalnost u određivanju radnog vremena te im određuju tada plaću u apsolutnom iznosu i bez prava na dodatke za rad u posebnim uvjetima rada. Međutim, daleko su oni od samostalnosti u određivanju radnog vremena, jer pravilnom organizacijom se to i te kako može riješiti. Istina je da su oni na raspolaganju poslodavcu 24 sata na dan i da je ograničena njihova privatnost za možda 100,00 ili 200,00 kuna, u odnosu na ono što su ranije imali. Upravo na njima su najveće uštede. Ono što se želi postići s takvim ugovorima je micanje iz Kolektivnog ugovora, te preko njih uspostaviti nadzor, da ne kažemo tlačenje, nad radnicima koji su hijerarhijski ispod njih, a sve sa ciljem da se zadovolji hijerarhijski nadređenog.

Sve su to razlozi zbog čega danas poslodavci jauču, a to je samo prva stepenica da traže (a na žalost bojimo se da će im to i uspjeti) od resornih ministara da povećaju broj radnih dozvola za strance. Do sada su se u turizmu zapošljavali radnici iz drugih dijelova Hrvatske, sada se traži da se odblokira izdavanje radnih dozvola za radnike iz BIH, a nakon toga ni to neće biti dovoljno već će „uvoziti" radnici tko zna od kuda. Onda se postavlja suštinsko pitanje: Za koga graditi nove objekte, ako tu neće raditi naši građani i ako to nije u korist naših građana, kada dobit ionako izvlače vlasnici koji su većinom stranci, zbog čega RH ima malo koristi? Na to je upozorila i predstavnica Svjetske turističke organizacije na Danima hrvatskog turizma koji su pred nekoliko godina održani u Rovinju i koja je rekla dvije stvari na koje nitko od mnogobrojnih visokopozicioniranih turističkih radnika, ali ni političara nije replicirao: nije dopušteno da stranac dolazi u moj zavičaj i stvara profit s radnicima koji nisu iz mog zavičaja i nije dopušten nikakav zahvat u prostoru, ako on nije u interesu domicilnog stanovništva', poručili su iz SIK-a. (rex/foto arhiva)