regionalexpress.hr Što mogu očekivati turistički radnici u 2016. godini?
- Detalji
- Kategorija: Iz medija
- Objavljeno: Ponedjeljak, 15 Veljača 2016 08:56
ODBOR ZA TURIZAM SIKD-a PROGOVORIO O POLOŽAJU RADNIKA U TURIZMU
Turizam kao jedan od najjačih sektora u Hrvatskoj ima niz pozitivnih strana; jedina je rastuća gospodarska djelatnost koja značajno puni državnu blagajnu, zapošljava veliki broj radnika iako većinom sezonski, jedina je djelatnost gdje su plaće u blagom porastu. Međutim, Marina Cvitić – predsjednica odbora za turizma SIKD-a i Bruno Bulić – predsjednik SIKD-a na današnjoj su konferenciji za novinare htjeli ukazati i na negativne strane turizma.
Prije svega, skrenuli su pozornost da se, zbog nepostojanja propisa kojim su utvrđeni standardi rada, radnici iskorištavaju do te mjere da se mnogi sezonski radnici, posebno u dobi iznad 50 godina, zbog nemogućnosti udovoljavanja zahtjeva poslodavca, ne prijavljuju za rad. Stalni radnici, čim steknu uvjete za prijevremeno umirovljenje, odlaze u mirovinu jer ne mogu pratiti tempo koji im nameće poslodavac. Istraživanja koja su provedena putem tajnih gostiju u cijeloj Hrvatskoj, pokazala su da turistički radnici u Istri imaju najmanje osmjeha na licu, ne zato što Istrani nisu gostoljubivi i dobri domaćini nego rade takvim intenzitetom da nemaju vremena posvetiti se gostu, popričati s njime, odgovoriti na njegove upite.
„Kada bi sobarica, umjesto da sprema 25-30 soba pospremala njih 15, zasigurno bi sobe bile čišće, a sobarice nasmiješene kada bi srele gosta. Kada bi konobar posluživao 20 gostiju, umjesto što poslužuje 30 gostiju ili više, gosti bi sigurno bili zadovoljniji jer bi mogao s njima popričati i nasmiješiti im se. Nažalost, većina poslodavaca kratkoročno želi profitirati, izvući što veći profit, nerijetko preko leđa radnika pa radnici nisu nasmješeni. Odavno smo mi u Sindikatu Istre, Kvarnera i Dalmacije prelagali da broj radnika u objektu bude temelj za kategorizaciju objekata. Ponuda hotela, sadržaj i kvadratura ne znače ništa bez radnika i bez njegovog osmjeha" naglasila je Cvitić te nadodala kako je nepostojanje standarda rada jedan od najtežih problema u turizmu na koji oni upozoravaju ministre turizma još od 2002. godine. Naime, kako bi spriječili izrabljivanje radnika, zalažu se za donošenje propisa kojima bi se ozakonili standardi koji naime postoje, no poslodavci i Uprave ih ne žele primijeniti.
Što se tiče statističkih pokazatelja da je čak 35% zaposleno više radnika na neodređeno vrijeme u odnosu na 2014. godinu, iz Sindikata odgovorno tvrde da još uvijek postoji trend smanjenja stalnih radnika te da ima više odlazaka u mirovinu nego zapošljavanja.
Prosječne plaće u ovoj djelatnosti još su uvijek ispod prosječne plaće u RH za otprilike 13%. Nakon rekordne turističke sezone očekuje se povećanje plaće te približavanje prosječnoj plaći RH. Turističke kompanije ostvarile su u prethodnoj godini dobiti i preko 200 milijuna te stoga ne bi trebao biti problem izdvojiti par milijuna za povećanje plaće. Jer prosječnu plaću od 5000 kuna veliki broj radnika nikada nije primio. S druge strane, gotovo da i nema članova Uprava tih istih turističkih kompanija koji imaju ispod 50.000 kuna mjesečnu plaću, uključujući bonuse koji dosežu i do 500.000 kuna, uz sve druge beneficije koje imaju (službeni automobil na raspolaganju 24 sata dnevno, službene kartice...). Kao da radnik i Uprava rade u dva različita svjeta, a ne u istoj kompaniji.
Ono na što je Cvitić također upozorila jesu i tzv. menagerski ugovori kojima su radnici izuzeti iz kolektivnog ugovora i njihov se broj nažalost povećava iz godine u godinu. Poslodavci, pod izlikom da su ta radna mjesta posebna i da im radno vrijeme nije moguće mjeriti ili unaprijed odrediti, ugovaraju samostalnost u određivanju radnog vremena te im plaću određuju u apsolutnom iznosu i bez prava na dodataka za rad u posebnim uvjetima rada. Međutim, daleko su oni od samostalnosti u određivanju radnog vremena, jer pravilnom organizacijom se to i te kako može rješiti. Istina je ta da su oni na raspolaganju poslodavcu 24 sata na dan. „Ono što se želi postići s takvim ugovorima je micanje iz Kolektivnog ugovora, te preko njih uspostaviti nadzor, da ne kažemo tlačenje, nad radnicima koji su hijerarhijski ispod njih, a sve sa ciljem da se zadovolji hijerarhijski nadređenog" kazala je Cvitić.
Obzirom na sve iznijeto, u Sindikatu Istre, Kvarnera i Dalmacije ocjenjuju da, unatoč pozitivnim elementima koji nosi hrvatski turizam na cijelo gospodarstvo, bez produljenja sezone, bez zapošljavanja na neodređeno vrijeme, bez zakonskog reguliranja standarda rada čime će se spriječiti izrabljivanje radnika, bit će sve manje osmjeha na licu turističkih radnika koji su ključ uspjeha u turizmu, a vlasnici Uprava samo će kratkoročno profitirati jer će kvaliteta biti u opadanju.
(Rex)