novilist.hr Bruno Bulić:"Pohlepa došla po svoje, poslodavci pred zidom"

GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEĆE 29. rujan 2017 22:20 Napisao: Orjana Antešić

Nigdje kao u Hrvatskoj turistička i hotelska poduzeća ne ostvaruju toliki profit, a istovremeno imaju tako mali udio troškova radne snage. Njihova je poslovna politika usmjerena isključivo na dobit i nove akvizicije, a sada su došli pred zid, kazao je Bulić RIJEKA U prvih devet mjeseci ove godine, kvarnerski turizam ostvario je 9 posto više noćenja i 8 posto više dolazaka turista u odnosu na isto razdoblje lani. PGŽ je posjetilo blizu 2,7 milijuna gostiju koji su ostvarili 17,6 milijuna noćenja. Zanimljivo je da su najveći rast pritom ostvarile one turističke subregije koje u broju noćenja i raspoloživim kapacitetima drže ponajmanje udjele, drugim riječima, upravo neklasične ljetne destinacije. Šire riječko područje, primjerice, ostvarilo je porast noćenja od 25 posto, a rekorder je Bakar koji bilježi porast od čak 73 posto – sa lanjskih 8.779 broj noćenja u prvih devet mjeseci povećan je na 15.188. Veseli što i Gorski kotar ima prosječno 18 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje lani, i to mahom od inozemnih gostiju.

Podaci su ovo koje je predstavnica Turističke zajednice Kvarnera jučer iznijela članovima Gospodarskosocijalnog vijeća PGŽ-a, čiji je predsjednik Erik Fabijanić sazvao sjednicu na temu rezultata turističke sezone, kao i gorućeg problema sezonskog zapošljavanja i nedostatka radne snage. Međutim, zbog nedostatka kvoruma potrebnog za rad Vijeća i donošenje nekakvih zaključaka sjednica se morala odgoditi.  Ipak, sindikalni predstavnik Bruno Bulić prokomentirao je tu temu o kojoj će se, očito, imati što diskutirati na ponovno zakazanoj sjednici GSV-a, koja će uslijediti za tjedan-dva. Bulićeva je opaska da ovako predočeni statistički zbrojevi dobro zvuče na papiru, ali kada se uspoređuju s rezultatima koje su ostvarile druge županije, Primorsko-goranska županija bitno zaostaje. Za primjer Bulić je uzeo i Zračnu luku Krk koja bilježi rast od 5,9 posto dok druge na jadranskoj obali sezonu zaključuju sa 20 ili 30-postotnim povećanjem broja putnika. Za gorući problem nedostatka radne snage u turizmu Bulić je jezgrovito ocijenio kako je pohlepa došla po svoje. – Nigdje kao u Hrvatskoj turistička i hotelska poduzeća ne ostvaruju toliki profit, a istovremeno imaju tako mali udio troškova radne snage. Njihova je poslovna politika usmjerena isključivo na dobit i nove akvizicije, a sada su došli pred zid, kazao je Bulić. Opet je za primjer uzeo krčki aerodrom, konstatirajući kako turistička poduzeća ove regije ne žele sudjelovati u sufinanciranju troškova avio-prijevoznika. Bulić u ovom kontekstu nije štedio ni gradove i općine koje, dodao je, očito interesira samo ubiranje komunalne naknade. – U turizmu je profunkcioniralo tržište rada. Poslodavcima u ovoj djelatnosti neće biti druge nego će morati dio od onog enormnog profita uložiti u radnike, zaključio je Bulić. 

novilist.hr/sssh GSV Primorsko-goranske županije

U prvih osam mjeseci na području Primorsko-goranske županije zaposleno je 5.445 sezonskih radnika što je, po njihovom ukupnom broju, čini trećom u Hrvatskoj. U usporedbi s ranijim godinama prisutan je trend pada sezonske radne snage s područja PGŽ-a dok raste udio sezonaca iz drugih dijelova Hrvatske, poglavito iz kontinentalnih županija, koji su ove godine činili gotovo 60 posto od ukupnog broja uposlenih sezonaca. Podaci su to iz izvješća koje je na sjednici županijskoga Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), održanoj u utorak, iznio v.d. regionalnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Željko Marković. Prema njima, udio sezonskog zapošljavanja u ukupnom broju zaposlenih čini 26 posto.

Žena na upravljačkim pozicijama u PGŽ-u više od prosjeka države
Razgovaralo se i o ženama na upravljačkim pozicijama. Predsjednica GSV-a Maša Smokrović u uvodnom je dijelu konstatirala kako je, promatrajući na razini države, udio žena na rukovodećim funkcijama na razini prosjeka EU-a dok je, primjerice, u kategoriji (mikro)poduzetnica Hrvatska čak i iznad, s 37 prema 34,4 posto. Pročelnica Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Melita Raukar iznijela je podatke slijedom kojih Primorsko-goranska županija ima veći udio žena u upravljačkim strukturama od prosjeka ostalih županija. Gošće sjednice bile su predstavnice Hrvatske udruge poslovnih žena »Krug«, dok je predstavnica HUP-a Natali Komen Bujas prezentirala elektroničku bazu podataka poslovnih žena u Hrvatskoj koja je u funkciji od kraja prošle godine.

glasistre.hr SINDIKAT ISTRE, KVARNERA I DALMACIJE UPUTIO INCIJATIVU GRADU PULI Traži se povećanje plaća u gradskim poduzećima i ustanovama

konferencija plaće u gradu

Voditelj pulskog ureda Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Rajko Kutlača na današnjoj konferenciji za novinare otkriva da je sindikat uputio Gradu Puli inicijativu za pregovorima oko podizanja plaća u gradskim poduzećima i javnim ustanovama, u kojima plaće nisu dirane od 2009. godine, a negdje su čak i smanjene preventivno kada je najavljena porezna reforma, poput vatrogasne postrojbe ili vrtića. SIKD, inače, djeluje u Herculanei, Pragrandeu, Monte Ghiru, u sva tri vrtića (Dječji vrtići, Mali svijet, Rin Tin Tin), Pulaprometu, Pula parkingu, te kod vatrogasne postrojbe.

Opširnije:glasistre.hr SINDIKAT ISTRE, KVARNERA I DALMACIJE UPUTIO INCIJATIVU GRADU PULI Traži se povećanje...

glasistre.hr ULJANIK D.D. POSTAO VLASNIK TVORNICE ULJANIK TESU D.D. Bugarin: TESU će stati na svoje noge

Dugogodišnjoj agoniji tvrtke Uljanik Tvornica električnih strojeva i uređaja d.d. Pula došao je kraj, a po svemu sudeći taj kraj bi ustvari mogao značiti sretan početak. Naime, prošlog je tjedna izvršen upis tvrtke Uljanik d.d. kao vlasnika 129.474 dionica izdavatelja Uljanik TESU-a. Time je Uljanik d.d. stekao sto posto dionica trgovačkog društva Uljanik TESU. Uljanik TESU d.d. je od 2003. bio u vlasništvu Ministarstva financija, a pod operativnom nadležnošću više državnih agencija za upravljanje imovinom.

S Uljanikom se lakše diše

U tom je razdoblju praktički jedva preživljavao budući da ključna statusna i strateška pitanja nisu bila rješavana. Ukopan u mjestu, TESU je u tom razdoblju gomilao velike gubitke, rasla su dugovanja prema državi, ali i Uljanik Grupi. Na koncu je predstečajnom nagodbom definiran model smanjenja kapitala radi pokrića gubitaka, a to je dovelo do izlaska države iz vlasništva, a istovremeno su potraživanja Uljanika pretvorena u vlasnički udio.

Iako su u narednom razdoblju moguća i drugačija prijelazna organizacijska rješenja, dugoročni cilj Uljanika jest opstanak i razvoj proizvodnje elektropostrojenja i uređaja specifične namjene prema zahtjevima tržišta, poručili su iz Uljanik Grupe.

Što takav razvoj situacije znači za budućnost tvrtke i stotinjak zaposlenih, pitali smo predsjednika uprave Uljanik TESU-a Nevija Bugarina.

Opširnije:glasistre.hr ULJANIK D.D. POSTAO VLASNIK TVORNICE ULJANIK TESU D.D. Bugarin: TESU će stati na...

glasistre.hr Uljanik d.d. postao vlasnik tvornice Uljanik TESU d.d.

Tesu glas

Na osnovi ispunjenja pravomoćne predstečajne nagodbe u dijelu koji se odnosi na potraživanja tvrtke Uljanik d.d. prema tvrtki Uljanik Tvornica električnih strojeva i uređaja d.d. Pula (Uljanik TESU), u četvrtak je u SKDD-u (Središnje klirinško depozitarno društvo) izvršen upis tvrtke Uljanik d.d. kao vlasnika 129.474 dionica izdavatelja Uljanik TESU-a (ULJT-R-B). Time je Uljanik d.d. stekao sto posto dionica trgovačkog društva Uljanik TESU Pula.

Uljanik TESU d.d. je od 2003. do prije nekoliko dana bio u vlasništvu Ministarstva financija, a pod operativnom nadležnošću više državnih agencija za upravljanje imovinom. Kao što je poznato, a o tome je i Glas Istre izvještavao u nekoliko navrata, Uljanik TESU u tom je razdoblju praktički preživljavao budući da ključna statusna i strateška pitanja, koja su od iznimnog značaja za poslovanje, nisu bila rješavana. Uljanik TESU u tom je razdoblju nagomilao i velike gubitke te dugovanja prema državi, ali i Uljanik Grupi.

Predstečajnom nagodbom definiran je model smanjenja kapitala radi pokrića gubitaka, što je dovelo do izlaska države iz vlasništva te istovremeno pretvaranje potraživanja Uljanika u vlasnički udio. Iako su u narednom razdoblju moguća i drugačija prijelazna organizacijska rješenja, dugoročni cilj Uljanika jest opstanak i razvoj proizvodnje elektropostrojenja i uređaja specifične namjene prema zahtjevima tržišta, poručuju iz Uljanik Grupe. (L. SLIJEPČEVIĆ)